Husi: Aniceto Soares dos Reis
- Hanoin ba dahuluk
Hodi selebra Loron Matebian, Finadu, Dia dos Defundos ka hari arwah, badu bii dua ka badu bii tei ini – iha dalen makasae, buka atu hateke husi lidun ida ba orizonte ida iha Lalehan ho rai nia leet, hodi análize kona-ba “hasoru malu ho matebian” husi dimensaun kultura no religioza, no mós oinsá timor-oan sira halo kombinasaun lojíka ida, hodi transforma sai kultura “akulturasaun” universál ba timor-oan hotu.
Dala ruma ema goza malu “Díli laran ne’e nakonu ho ema foho, sé la fiar haree iha tempu finadu de’it! Sira-nia matebian iha foho hotu, sira sei fila ba knua, Dili sei la barrullu tán” no teze ida-ne’e fundamentada ho konsentrasaun atividade xave iha Díli, no ema-hirak ne’ebé iha Díli fila ba knua, waihira loron boot hanesan Natál, tinan foun, feriadu eskolár, sau batar, sau haree ka finadu ne’ebé sai diskusaun iha artigu opiniaun ida-ne’e no análize kona-ba “hasoru malu ho matebian” husi dimensaun relijiaun (hanesan ema katóliku) no kultura (hanesan ema ne’ebé husi foho no fila ba knua no determinadu eventu sira).
Artigu opiniaun ne’ebé loke dalan iha opiniaun seluk, explora husi liafuan goza malu “sira-nia matebian iha foho – hasoru malu ho matebain” hodi analiza kona-ba fiar ba ezisténsia klamar husi prespetiva relijiaun (katólika) no lisan (kultura) ne’ebé sai valór intanjível no prátika iha reál, ne’ebé ha’u, o no ita-hotu sei ba hasoru, komunika ho sira, halulik no halo orasaun iha loron Matebian, atu sira hetan grasa rohan laek iha kadunan eternidade ka rohan laek.
Definisaun kona-ba konseitu “hasoru malu ho matebian” bele entende husi dimensaun rua kona-ba fiar nian, relijioza no kultura, iha momentu ida mak, finadu ka loron matebian, ka iha dalen makasa’e “badu bi’i tei’ini, badu bi’i dua – sunu lilin moruk ka sunu lilin (tradusaun iha tétum) entre re-enkontru (kulutra) no reza ba salvasaun iha julgamentu ikus – penghakiman akhir zaman (katóliku).
- Finadu iha tradisaun Timor
Hanesan baibain, kuandu besik ona loron finadu, loron matebain, dia dos defuntos (portuguéz), hari arwah (Bahasa indonézia) All Souls Day (inglés) badu bi’i te’i ini ka badu bii dua (makasa’e), maioria ne’ebé hela iha Díli tenke viajen ba foho no balun ne’ebé hakna’ar-an iha foho, tenke fila mai vila, hodi selebra loron importante ne’e ho família, hodi halo orasaun, halulik no re-enkontru ho família ne’ebé hadomi liu no husik ona mundu ida ne’e (mate ona), ba ona iha eternidade.
Istórikamente selebrasaun loron matebian, hahú ona iha sékulu 6, hodi membru kongregasaun Benedictus (Santo Benedito husi Nursia (480 – 543) ne’ebé mak sai protetór ba kontinente Europa no mos ba estudante sira) sira mate ninia naran tau iha plaka, hodi rekorda ema ne’ebé mate, iha loron Pentekosta (ka loron espíritu Santu tún ba apóstolu sira) no selebrasaun ne’e sai universál hafoin, kongregasaun Odilo husi Cluny define loron 2 fulan Novembru hanesan Loron ba Matebian sira iha tinan 998, ikus mai adopta mos husi kongregasaun Carthusian, katólika, igreja anglikana no Lutheran.
Istória evanjelizasaun tama iha Timor-Leste iha tinan 1515, maibé to’o artigu ne’e publika, ladauk hetan data inísiu selebrasaun loron matebian, maibé prátika ida-ne transforma ona sai kultura komún hodi selebra kada tinan, no sai momentu reflesaun kle’an, momentu halakon saudades ba ema ne’ebé hadomi no husik ona mundu ne’e, hamulak (lisan) no harohan (relijiaun) ba klamar sira.
Loron ida antes ba loron finadu, ema ne’ebé ema ne’ebé mak nia família no parentes husik ona mundu ne’e, sei ba hamoos rate no hanesan prátika baibain katak, antes re-enkontru ka simu bainaka ruma presiza mós (ambiente mós), hodi sente konfortável no durante limpeza ne’e, memória kona-ba ema ne’ebé mak liu-ona, komesa rekorda neineik, saudades forte, no hakarak atu memória ne’ebé hamutuk repete hikas, maske ne’e imposível, maibé sentimentu nu’udar umanu ida nunka trava, no ida-ne’e mak siklu moris katak iha inísiu (Nascimento) no iha ikus ida (falecimento), no saida mak eterniza (hakerek ho tinta riti no osan mean), mak memória murak, hahalok di’ak ka aat, kariñu, domin, saudades ba hako’ak mak kontinua grava metin iha memória.
Normalmente iha eventu rua separadu (kultura no kreda) antes loron finadu, sempre ba igreja hodi rona missa requiem (Requiem aeternam dona eis, Domine) ka misa ne’ebé mak destiña ba ema ne’ebé mate ona, hodi nailulik sira fó bensaun no halulik ai-funan ne’ebé ninia sentidu domin, kariñu, laran luak, fraternidade ka sentimentu lutu no lilin ne’eb’e tuir Rajagukguk at, al. (2025) katak, hanesan roman, esperansa no konsolla ba ema ne’ebé mak mate ona, rona múzika Kyrie Eleison katak, “Na’in hanoin ami” ne’ebé tuir kristaun hanesan husu Maromak nia laran luak no grasa.
Husi sikun seluk, katupa sai ai-han ne’ebé ligadu ho selebrasaun finadu, hafoin fila husi misa ka hirak ne’ebé la ba misa homan katupa, koir nú, prepara ruku no bumbu (pimenta) seluk, hodi bele te’in katupa no mos oho balada sira (balun ho hamulak), hodi bele prepara ai-han hodi hasé matebian no iha fiar balun katak, waihira lalar metan “Black fly” ka nenek ruma mai han, iha fiar katak, matebian mak mai han hamutuk, ho ema moris. Maibé ba prátika hasé matebian ne’e tuir relijiaun hanesan loloos, hodi fundamenta ho parte ikus orasaun Credo (ha’u fiar) katak, mate sira sei moris hias, katak la iha ezisténsia klamar iha loron Matebian, maibé hanesan momentu atu oferese orasaun atu klamar sira iha Purgatóriu, bele hetan perdaun ba nia sala hodi ba lalehan no seluk ne’ebé mak iha pekadu inpedoável ba inferno iha loron julgamentu ikus – akhir zaman.
Ba timor-oan kultura pervalese, prátika sira ne’e kultura hasé ai-han ba Matebian, hamulak ba matebian atu husu matak malirin no protesaun, hafoin reza ho orasaun katóliku nian ne’ebé reprezenta kombinasaun entre fiar katólika no kostume sai kultura ida no depoiz hasé matebain, ai-han balun lori ba rate hodi han hamutuk ho matebian, tanba fiar katak, ne’e momentu re-enkontru, halakon saudades, rekorda memória midar ka moruk ne’ebé hakat liu hamutuk durante sei moris.
Iha prátika balun, ai-funan ne’ebé mak karik iha rate leten, kahur ho fini hanesan fore, fore-rai, batar, tanba selebrasaun loron finadu besik ona tempu udan, no ai-funan ne’ebé kahur ho fini, simboliza fahe fini husi ema moris ho matebian no ida-ne’e ba fiar timor-oan, atu tenik katak, klamar husi ema mate ne’e la la’o dook husi moris loron-loron, no saida mak separa mak tempu no espasu, katak, isin lolon no iis haketak malu, hodi isin ba rai no iis (klamar) nafatin horik iha mundu nia leet, maske la haree no prova ne’e bele haree, wahira hasé matebian no liafuan seluk hanesan matebian la toba, kontinua fó matak malirin ba ita.
Husi faktu empíriku no waihira fó sentidu “pemaknaan” mak kombinasaun entre fiar katóliku no prátika konstume, hodi forma identidade kultura ida katak, kumpre no halo tuir prátika ne’ebé hanorin husi kreda no mós halo tuir prátika kulturál ne’ebé forma dezde bei-ala sira, maske esénsia kona-ba ezisténsia klamar, entendimentu no fó signifikadu ne’e diferente tebes, maibé timor-oan sinkroniza diferensa ne’e sai kultura únika no lójiku, buat místiku husi kreda no kultura, hodi opta prátika reál.
- Prezensa klamar no komunikasaun ho klamar
Iha sentidu adversu kona-ba prezensa ka ezisténsia klamar husi kreda (katólika) no bele nota husi parte ikus husi orasaun credo, “mate sira sei moris hias, moris foun sei mosu mai” hodi entende katak, moris ne’e hamoris ho iis, wahira iis ne’e haketak-an husi isin-lolon, mak sei ba kadunan rohan laek nian, hodi hein justisa loron ikus “penghakiman akihir zaman”, haktuir iha evangellu Mateus 25:31-46. Enkuantu husi lisan nian bele entende katak, klamar ne’e nunka haketak husi ema moris, maske isin-lolon la haree (mate) maibé klamar sei moris no ida-ne’e bele nota husi liafuan ka lia hamulak sira, matebian la toba, matebian babeur, matebian tama sa’e ema (forma matebain komunika ho ema moris).
Saida mak kreda hateten kona-ba klamar? Credo inspira husi evangellu Saun João 5:27-29 katak, “tempu sei to’o katak, ema ne’ebé mak iha rate sei rona nia (Jesus Kristu) lian no sira ne’ebé mak halo ona buat di’ak sei sai no hadeer ba moris rohan laek, maibé hirak ne’ebé halo buat ladi’ak, sei moris hias atu hetan kastigu” no husi ida-ne’e bele entende katak, selebrasaun finadu ho misa defuntos, ho intensaun ida atu reza ba salvasaun iha tempu julgamentu iha tempu ikus. Julgamentu tuir Panjaithan et, al. (2023) deskreve prosesu ne’ebé Maromak ho intermediáriu Jesus Kristu, julga ema tuir ninia hahalok. Prosesu ne’e hanesan prinsípiu eksatolojia – estudu kona-ba tempu ikus – akhir zaman, ne’ebé englobe moris hias husi mate, julgamentu no sentensa ba ema hotu.
Oinsá ho kultura nia entendimentu kona-ba klamar relasiona ho loron matebian? Ba kultura klamar la la’o dook husi ema moris no ezisténsia intanjível husi klamar, bele haree husi prátika sira hanesan, hasé matebian, lia hamulak sira “matebian la toba, matebian babeur, matebian fó matak malirin, matebian sa’e ema” no prátika seluk por ezemplu atu bolu klamar ne’ebé mate rate laiha, lia-na’in sira komunika no waihira lalar metan “Black fly” ka nehek ruma ne’ebé baibain moris iha uma tradisionál mak hatudu-an signifika katak, matebian nia klamar mak ne’e. Prátika rituál sira tuir Sussanti (2015) ne’ebé sita husi Hadirman (2016), tékniku ka maneira ida atu halulik kostume ida no adopta ona iha sosiedade ida no prátika rituál hamulak, hasé no seluk-tan tuir Rohtenbuhler (1998) katak, símbolu sira iha rituál iha sentidu no asaun dupla, iha efetividade no powefull.
Fila ba afirmasaun inisiál “Sira-nia matebian iha foho hotu – sira sei fila ba knua” husi prespetiva kulturál, la’ós de’it atu vizita rate ka semitériu, maibé kombinasaun espasu katak, husi entendimentu timor-oan nian, fatin ne’ebé mak kombinadu atu re-enkontru mak iha knua no uma lisan no seluk ne’ebé mak la biban prezente, mak bele sunu lilin no kari ai-funan iha Kruz boot semitériu ida ka hasé iha uma, harohan no hamulak husi fatin dook, hodi tatoli sentimentu re-enkontru, saudades no partilla memória moruk eh midar ho matebian sira, waihira sei moris.
Konseitu “hasoru malu ho matebian” fundamentada ho ida ne’e, husi prespetiva kreda nian, selebrasaun finadu, loron matebian, all souls day (ingles), badu bi’i tei’ini, badu bi’i dua (makasa’e) katak, reza ba salvasaun iha tempu julgamentu ikus, hanesan haktuir iha evanjellu Saun Mateus, ne’ebé julgamentu ne’ebé vale ba ema hotu “future reenkontru”, enkuantu kultura aprezenta prespetiva re-enkontru ho prátika rituál sira, konviksaun katak, matebain maske isin lolon ba rai, maibé klamar sei eziste no hela hamutuk iha fatin lulik, uma lisan no mos iha fatin sagradu sira.
- Hanoin maktaka
Hanoin ida-ne’e dezenvolve ho liafuan goza malu ida! “Dili laran nakonu ho ema foho, sé la fiar haree iha tempu finadu de’it, sira-nia matebian iha foho hotu, sira sei fila ba knua, Dili sei la barrullu tán” no fila ba foho, hodi hasoru malu ho matebian, bele entende hanesan fila ba orjininalidade “ orjiem – mai husi ne’ebé”, análize husi prespetiva relijiaun (hanesan katóliku) no kultura (ema husi foho ne’ebé iha lisan).
Hodi entende “hasoru malu ho matebian” iha loron Matebian, finadu, dia dos defundos ka hari arwah – Bahasa indonezia, badu bii dua ka badu bii tei in – dalen makasae, husi faktu empíriku no mos fó sentidu “pemaknaan” oinsá timor-oan sira, halo kombinasaun entre fiar katóliku no prátika konstume, hodi forma identidade kultura ida, maske iha diferensa entendimentu kona-ba ezisténsia klamar husi prespetiva kultura no relijiaun.
Loron Matebian – All Souls Day husi prespetiva relijiaun, momentu hodi reza ba salvasaun iha tempu julgamentu ikus no bele nota husi parte ikus husi kredo, “mate sira sei moris hias, moris foun sei mosu mai” hodi entende katak, moris ne’e hamoris ho iis, wahira iis ne’e haketak-an husi isin-lolon, mak sei ba kaduan rohan laek nian, hodi hein justisa loron ikus. Husi prespetiva kultura, aprezenta prespetiva re-enkontru ho prátika rituál sira, ho konviksaun katak, matebain maske isin-lolon ba rai, maibé klamar sei eziste no hela hamutuk iha fatin lulik, uma lisan no mos iha fatin sagradu sira.
- Referénsia
- Rajagukguk, at.al (2025), Penyalaan Lilin di Kuburan (Suatu Tinjauan Dogmatis Tentang Penyalaan Lilin Pada Malam Natal Di Desa Selat Besar Implikasinya Bagi Jemaat Hki Tanjung Haloban), Jurnal Dinamika Pendidikan Nusantara, https://ejurnals.com/ojs/index.php/jdpn/article/view/3160/3807\
- Panjaithan et, al. (2023) KONSEP PENGHAKIMAN AKHIR ZAMANDALAM KITAB WAHYU 20:11-12, Pediaqu:JurnalPendidikan Sosial dan Humaniora, https://publisherqu.com/index.php/pediaqu/article/view/582/546
- Stefanus & Ingrid (2012), Bagaimana Ordo Benediktin membangun Kebudayaan Eropa?, disponível iha: https://katolisitas.org/bagaimana-ordo-benediktin-membangun-kebudayaan-eropa/
- Detik (2022), Sejarah dan makna hari arwah sedunia 2022, disponível iha: https://www.detik.com/jabar/berita/d-6381982/sejarah-dan-makna-hari-arwah-sedunia-2022
- Gramedia (2022) Pengertian dan Kata-Kata Filosofis tentang Bunga yang Penuh Inspirasi, disponível iha: https://www.gramedia.com/best-seller/pengertian-dan-kata-kata-filosofis-tentang-bunga/
- MetroTV (2025), Apa Itu Misa Requiem? Ini Makna Tradisinya dalam Gereja Katolik, disponível iha: https://www.metrotvnews.com/read/N4EC4J8J-apa-itu-misa-requiem-ini-makna-tradisinya-dalam-gereja-katolik
- Saunders (1999), Kemanakah Jiwa Pergi Setelah Kita Meninggal Dunia?, https://yesaya.indocell.net/id634.htm




