Top

Parlamentu aprova orsamentu millaun $1.004.419 ba MCAS iha debate espesialidade

Deputadu Parlamentu Nasionál aprova proposta OJE 2026 ne’ebé aloka ba Gabinete Vise Primeiru-Ministru, Francisco Kalbuadi Lay no Mariano Assanami Sabino iha sesaun diskusaun espesialidade iha sala Plenária Parlamentu Nasionál, Sesta (14/11/2025). Imajén TATOLI/Franciaco Sony.

DILI, 14 Novembru 2025 (TATOLI)—Orsamentu Jerál (OJE) tinan fiskál 2026 ne’ebé propoin ba Ministériu Koordenadór Asuntu Sosiál (MCAS, sigla portugés) pasa iha debate espesialidade ho montante millaun $1.004.419 ho votu afavór 41, kontra 0 no abstensaun 23.

Orsamentu refere kompostu husi saláriu vensimentu ho montante rihun $629.419, bens servisu rihun $375.000, transferénsia públika $0, kapitál menor $0 no kapitál dezenvolvimentu $0.

Ministériu Koordenadór Asuntu Sosiál destaka ninia programa prioridade rua ne’e mak hanesan funsionamentu dezenvolvimentu institusionál prevee rihun $854.419 ne’ebé fahe ba saláriu vensimentu ho montante rihun $629.419, bens servisu rihun $225.000.

Enkuantu, programa reforma polítika nasionál iha setór sosiál prevee osan hamutuk rihun $150.000 ne’ebé kompostu husi bens servisu ne’ebé aloka ho montante rihun $150.000.

Deputadu opozisaun solisita tenke iha koordenasaun forte ho instituisaun tutelada

Deputadu bankada FRETILIN, Antoninho Bianco, hateten kompeténsia husi intituisaun relevante ida-ne’e kompeténsia atu halo koordenasaun entre liña ministeriál nian hodi responsabiliza ba asuntu sosiál la’o oinsá mak problema sosiál hanesan saúde no edukasaun ne’ebé sempre akontese iha sosiedade ninia leet.

“Ami la halo proposta maibé ami hakarak hatene ita-boot ninia responsabilidade direta ne’ebé ladun funsiona, ami hakarak hatene kona-ba ita-boot ninia jornada iha orsamentál nian katak ema halo tuir ita-boot-ninia orientasaun ka lae no saida mak ita-boot atu halo iha tinan oin mai,” Deputada ne’e hateten iha PN, ohin.

Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál, Mariano Assanami Sabino, hateten durante ne’e koordenasaun la’o di’ak no sempre halo akompañamentu ba ministériu tutelada hamutuk neen, nune’e iha funsionamentu unidade ba espesialidade ne’ebé atu haree kona-ba servisu ministeriál sira-nian.

Hanesan iha parte saúde nian maske iha problema balun ne’ebé mosu hanesan stock ai-moruk, fasilidade la kompletu, menus rekursu umanu maibé sira sempre iha koordenasaun ho ajénsia internasionál sira hodi apoiu ita iha parte ida-ne’e. Aleinde ne’e, ita apresiza tanba tinan ida-ne’e ita rejista zero ba moras malaria,” nia dehan.

Nia hatutan, maske servisu sira-ne’e implementa husi ministériu tutelada hanesan Ministériu Saúde, maibé husi parte Ministériu Koordenadór Asuntu Sosiál nafatin halo akompañamentu ba jestaun servisu sira-ne’e inklui mós asuntu sira seluk hanesan edukasaun, saúde, desportivu no kombatente nian.

“Kuaze implementasaun sira-ne’e hotu la’o ho di’ak no balun ladun di’ak, maibé ida-ne’e mak polítika Governu nian atu nafatin esforsu hodi atinje tuir ida-idak ninia meta ne’ebé iha,” nia hateten.

Jornalista : Alexandra da Costa

Editór       : Cancio Ximenes

Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

error: Content is protected !!