DILI, 07 Novembru (TATOLI)-Bankada CNRT konsidera proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ho montante $2.214.689,195 sei kontribui ba sustentabilidade ekonómiku país.
Deputada CNRT, Virgína Anabelo, dehan hafoin halo leitura ba proposta OJE hetan aumentu 5,2% kompara ho OJE tinan 2025.
Aumentu ne’e reflete kapasidade ezekusaun orsamentu iha tinan-ida ne’e, no permite Programa Governu nian iha tinan 2026 atu lao diak liu tán hodi atinji alvu sira no gradualmente bele kompleta infraestrutura bázika ba Povu no rezolve problema sosiál.
“Iha aumentu 12% despeza ba munisípiu sira, 4,5% ba despeza infraestutura, 4,2% ba despeza kapital no setór sosiál nian. Kona-ba transferénsia públika, setór saúde, edukasaun, pensaun idózu, bolsa mãe, pensaun veteranu no seluk tan,” nia hato’o deklarasaun polítika bankada nian hafoin halo votasaun jeneralidade ba proposta lei OJE ne’e iha Parlamentu, sesta ne’e.
Tuir nia, nesesidade Povu no Estadu nian, no dezempeñu diak ba ezekusaun OJE 2025 iha trimestre datoluk atinji besik 70%.
“Bankada fiar metin ba kapasidade Governu, tanba utiliza orsamentu ne’e hodi kontribui ba sustentabilidade kresimentu ekonómiku,” nia otimista.
Hodi dehan, ida-ne’e parsialmente aumenta iha ezekusaun despeza ba dezenvolvimentu infraestrutura, tanba infrastrutura nu’udar komponente importante ida hodi asegura sustentabilidade ekonómiku.
“Ezemplu konkretu maka ezekusaun ba kapitál dezenvolvimentu iha tinan 2023 (69,3%), tinan 2024 (82%) no iha trimestre terseiru tinan 2025 ne’e atinji liu ona 50%, ne’ebé sei bele hakat liu 80% iha tinan ikus ezekusaun nian,” nia haktuir.
Nia konsidera ida ne’e atu hadia no promove dezenvolvimentu infraestrutura bázika sira hodi estimula ekonomia povu nian hanesan hanesan konstrusaun no alargamentu estrada no ponte.
Konstrusaun no modernizasaun Ospitál Nasionál Guido Valedares ( HNGV), aeroportu, konstrui no aumentu saladeaula ba eskola sira, kanalizasaun bee-moos, konstrusaun irrigasaun, jestaun lixu, turizmu, enerjia renovável iha Manatuto no seluk tan.
“Instalasaun ahí ba uma-kain iha aldeias 186 ne’ebé sei kompleta 100%, povu tomak asesu ba eletrisidade, finaliza konstrusaun uma dignu, instalasaun kabu fíbra ótika, dezenvolvimentu Tasi Mane, no seluk tan,” Deputada CNRT, Virgínia Anabela, hateten.
Ho atinjimentu sira hotu dudu dadaun kresimentu ekonómiku kontinua sae to’o ona 4,5% kompara ho tinan hirak liubá, ho projesaun inflasaun 1,2% iha tinan 2026. ‘’Ne’e hatudu Governu Dasiak dezempeña diak hodi kompleta infraestrutura atu kria konetividade, la’ós deit atu dudu kresimentu ekonómiku,maibé mós estimula ekonomia munisípiu sira no hamenus kustu ba transporte no fasilita distribuisaun lojístiku to’o iha área rurál sira,” nia apresia.
Bankada kontinua enkoraja membru Governu sira atu halo esforsu hotu-hotu no asegura katak dezenvolvimentu infraestrutura tenke ekuitativu entre munisípiu sira hodi aselera atividade ekonómika país nian.
“Ami konsiente, ita-nia kresimentu ekonómiku sei kontribui maka’as husi setór públiku no turizmu, ita-nia setór privadu sira-nia kontribuisaun sei kiik liu, tanba sei depende ba despeza Estadu nian”.
Maibé hein katak setór privadu sira kontinua hakbiit-án, matenek, brani no apoiu husi Governu hodi haree oportunidade sira mak hanesan indústria kreativu, tantu iha setór agrikultura, peska, pekuária no turizmu nian.
Nia deskreve iha proposta OJE 2026 introdús medida polítika foun balun hanesan kriasaun Banlu Nasionál Dezenvolvimentu (BND) ne’ebé sei fó impaktu bo’ot ba dezenvolvimentu ekonómiku.
Tuir nia, banku ne’e sei sai mekanizmu importante atu mobiliza kapitál apoiu investimentu produtivu sira no redús dependénsia orsamentu iha kategoria transferénsia públika. Iha futuru banku ne’e mós sei fasilita setór privadu, sustenta dezenvolvimentu industrial, agrikultura no negósiu sira ne’ebé sei kria empregu ba joven sira.
“Nune’e proposta OJE 2026 ne’e, merese hetan aprovasaun husi deputadu sira iha sesaun jeneralidade ida-ne’e’.”
Iha sorin seluk, deputada FRETILIN, Maria Angelica Rangel, konsidera OJE nu’udar instrumentu prinsipál atu halo ezekusaun polítika públika no halo konkretizasaun ba aspirasaun Povu nian.
Hafoin bankada nia analiza proposta OJE ne’e la aprezenta rumo klaru ida no mós estratéjia koerente ida hatudu nafatin kontinua depedénsia ba fundu mina-rai la’ós orsamentu ida ba transformasaun.
“Bankada FRETILIN defende orsamentu ne’ebé sosialmente justu, ekonomikamente produtivu no politikamente responsável – orsamentu ne’ebé serbi Povu,” nia hateten.
Notisiarelevante: https://tatoli.tl/2025/11/07/pn-aprova-proposta-oje-2026-iha-jeneralidade/
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Soares Martins





