iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

OJE 2026 reflete kompromisu Governu ba dezenvolvimentu-Bankada CNRT

OJE 2026 reflete kompromisu Governu ba dezenvolvimentu-Bankada CNRT

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão hato’o intervensaun iha ámbitu debate jeneralidade ba Proposta-Lei OJE 2026, loron dahuluk nian, iha Sala Plenária Parlamentu Nasionál, Kuarta (05/10/2025). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 05 Outubru 2025 (TATOLI)-Bankada Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés) konsidera proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2026 reflete ba kompromisu Governu Konstitusionál Dasiak nian ba dezenvolvimentu hodi lori moris di’ak ba povu.

Deputadu CNRT, Saul Salvador, hateten proposta OJE ne’e atu implementa prioridade sira husi Programa Governu ba tinan lima, 2023-2028, ne’ebé  tuir objetivu sira husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030.

Instrumentu rua ne’e reflete vizaun ida kona-ba Timor-Leste ne’ebé estavel, prósperu no dezenvolvidu, ne’ebé hetan apoiu husi pilár sira hanesan kapitál umanu, diversifikasaun ekonómika  no governasaun di’ak.

Nia dehan, orsamentu 2026, ho tema “Investe iha Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál no Dezenvolvimentu Inkluzivu” reflete kompromisu sira Governu nian atu hametin kompetividade, kria oportunidade ba setór privadu, no garante Timor-Leste nia sustentabilidade fiskál iha konta ASEAN nia laran.

“Medida balu foti daudaun ona, no Governu ida-ne’e rekoñese nesesidade atu kontinua hadi’a sistema liuhusi kriasaun fonte reseita sustentavel foun, reforma funsaun públika, redusaun graduál ba uzu transferénsia públika, no futuru kriasaun Banku Nasionál Dezenvolvimentu Timor-Leste ne’ebé sei kontribui ba hametin setór privadu’’, nia hato’o iha diskusaun proposta OJE 206 iha Parlamentu, ohin.

Hodi reafirma apoiu ba orsamentu ne’e  bazeia ba kompromisu loloos Governu nian ba dezenvolvimentu país, la’ós de’it dokumentu finanseiru ida maibé instrumentu ida ba transformasaun nasionál.

Nia dehan análize ba previzaun kreximentu ekonómiku husi instituisaun internasionál sira hanesan Banku Mundiál, Fundu Monetáriu Internasionál (FMI), Banku Dezenvolvimentu Aziátiku (ADB), no mós Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL), Institutu Nasionál Estatístika (INETL), no Ministériu Finansa rasik iha tinan 2025 aprezenta sinál pozitivu.

“Ho kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian ne’ebé kalkula 4.1 % iha 2024 no entre 3.8% no 4.5% iha 2025. Rezultadu sira-ne’e atribui, liuliu ba inflasaun ne’ebé ki’ik liu duké espera, aumentu iha osan-haruka, aumentu iha reseita rai nian, no kreximentu kréditu’’, dehan.

Ba 2026, projesaun sira mantein tendénsia kreximentu hanesan entre 3.2% no 4.5%, no depende ba ezekusaun orsamentál ne’ebé efikás, kontinuidade hosi reforma estruturál sira, no fortalesimentu husi kapasidade institusionál Estadu nian, buat ida ne’ebé Governu ida-ne’e kompromete atu halo.

“Governu Dasiak hatudu daudaun ninia kompromisu atu mantein ritmu kreximentu ekonómiku no promove dezenvolvimentu sustentavel’’, nia apresia.

Governu iha kompromisu atu kumpre governasaun ne’e liuhusi espansaun, reabilitasaun no konstrusaun estrada sira iha área urbana sira no estrada ne’ebé liga kapitál ba munisípiu sira, nune’e bele fasilita populasaun sira-nia asesu bá eskola, merkadu ka atividade loroloron nian.

“Governu ida-ne’e husu nafatin ba povu atu mantein konfiansa, ho esperansa bele haree melloramentu loloos iha kualidade moris, kriasaun empregu, edukasaun, saúde, no infraestrutura bázika. Governu  Dasiak konxiente katak konfiansa ne’e tenke onra ho asaun konkreta, jestaun di’ak ba rekursu públiku, no polítika ne’ebé fó benefísiu diretamente ba komunidade sira iha territóriu nasionál’’, nia realsa.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/11/05/governu-destaka-objetivu-fundamental-haat-iha-oje-2026/

Jornalista:Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!