iklan

EKONOMIA, HEADLINE

BCTL sei lansa kódigu QR nasionál ba pagamentu dijitál iha tinan 2026

BCTL sei lansa kódigu QR nasionál ba pagamentu dijitál iha tinan 2026

Governadór BCTL, Helder Lopes. Imajen TATOLI/Francisco Sony

DILI, 07 Novembru 2025 (TATOLI)—Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, sigla portugés) planeia ona iha tinan 2026 sei introdús kódigu Quick Response (QR) nasionál ba pagamentu dijitál inklui inkluzaun finanseira.

Governadór BCTL, Helder Lopes informa, BCTL iha tinan ne’e lansa ona Sistema Pagamentu Instantaneu (Ti-Fast) no introdús Timor Unique QR (TUQR) hodi estabelese padraun kódigu QR nasionál no lansa baze ba integrasaun transfronteirisa ho Rede Kódigu QR ASEAN nian.

“Tinan oin ita sei lansa pagamentu dijitál, ami sei lansa buat ida bolu QR Code, ida-ne’e ita la lori ona osan fíziku maibé uza de’it telefone, ida-ne’e mak ita utiliza ho di’ak ami sei ko’alia ho nasaun membru ASEAN sira hodi ita bele troka malu QR Code, ita bele uza sira-nia no sira bele uza ita-nian,” Governadór hato’o iha edifísiu BCTL, Sesta ne’e.

Banku Sentrál daudaun ne’e mós espande no simu kartaun internasionál sira hanesan Visa, Mastercard, no UnionPay iha territóriu nasionál hodi hadi’a konveniénsia ba vizitante no sidadaun sira.

“Ida-ne’e halo daudaun ona dijitalizasaun ba pagamentu katak, hahú tinan oin hakarak promove pagamentu dijitál. Ita uza telefone hodi selu no ita uza kartaun hodi selu. Nune’e, ita la haree ona osan nia oin, tanba iha ne’ebá, maski ita sei uza dolar maibé liuhusi elektronika,” Governadór tenik.

Notísia relevante : HNGV-BNCTL asina ona MoU atu estabelese pagamentu dijitál

Nia dehan, banku komersiál sira iha Timor-Leste ohin loron fornese ona internet banking no banku móvel atu fó kbiit ba sidadaun sira hodi asesu seguru no konveniente ba servisu finanseiru sira, ne’ebé kondisaun ne’e la’ós de’it progresu teknolójiku maibé sosiál hodi garante katak laiha timoroan ida mak hela iha kotuk iha sistema finanseiru.

Aleinde ne’e, Banku Sentrál fó lisensa definitiva dahuluk ba fintech nasionál ida no Ti-Oan hodi fornese servisu karteira elektrónika ba komunidade ne’ebé la asesu ba servisu no produtu bankáriu, ho tan prosesu lisensa balun ne’ebé mak sei iha prosesu nia laran. Inisiativa hirak ne’e atu aliña ho Governu nia vizaun kona-ba hamenus sosiedade osan fíziku no reforsa inkluzaun finanseira iha rai-laran.

Nune’e mós, Banku Sentrál kontinua implementa medida sira hodi hametin seguransa, hasa’e reziliénsia, no moderniza ninia infraestrutura no sistema teknolojiku sira. Esforsu sira-ne’e inklui implementasaun kuadru siber seguransa, modernizasaun infraestrutura sira, hadi’a sistema bankária, no habelar kanál dijitál sira hodi haburas inovasaun iha industria finanseira.

Inisiativa xave sira iha aspetu ida-ne’e inklui atualizasaun sistema R-TIMOR, P24, Aplikasaun Supervizaun Bankária (BSA), no Sistema Informasaun Rejistu Kréditu (CRIS), apoia integrasaun banku komersiál lokál ne’ebé foin hetan lisensa iha sistema bankáriu sentrál sira, nomós Sentrál Rejistu ba Informasaun kona-ba Garantias Mobiliária, ne’ebé sei iha faze dezenvolvimentu sistema.

BCTL rasik ho esforsu sira ne’e hotu aproveita halo estudu kle’an molok prodús rasik moeda.

Governadór hatutan, mandatu fundamentál ida husi banku ne’e mak tenke imprime moeda (osan-tahan) hodi halo polítika monetária maibé daudaun ne’e ema mak imprimi hodi Timor-Leste uza de’it.

“Ida-ne’e dezafiu boot ida-ne’ebé Banku Sentrál hasoru. Pur enkuantu situasaun ekonómiku agora, utilizasaun dolar sei relavante, maibé ida-ne’e la taka dalan ba ami atu halo estudu profunda kona-ba utilizasaun dolar nomós prepara roteiru ba ita-nia estabelesementu moeda rasik iha futuru,” Helder katak.

Estabelesimentu roteiru ba moeda rasik iha futuru seidauk bele determina nia tempu tanba atu iha moeda rasik presiza iha kondisaun lubuk ida-ne’ebé presiza priense.

“Karik iha intervesaun polítika ruma ami tenta evita ida-ne’e, nune’e buat ne’ebé ami hato’o, fó no halo ne’e bazeia ba dadus no halo bazeia ba evidénsia,” nia tenik.

Jornalista     : Arminda Fonseca 

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!