iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

ME ho parseiru dezenvolvimentu diskute Programa EMuLi

ME ho parseiru dezenvolvimentu diskute Programa EMuLi

Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun Siénsia no Kultura (UNESCO-sigla ingleza) no Fundu Nasaun Unida ba Infánsia (UNICEF-sigla ingleza) diskute programa Edukasaun Multi Língua (EMuLi). Imajen TATOLI/ Osória Marques

DILI, 10 Novembru 2025 (TATOLI)—Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun Siénsia no Kultura (UNESCO-sigla ingleza) no Fundu Nasaun Unida ba Infánsia (UNICEF-sigla ingleza) diskute programa Edukasaun Multi Língua (EMuLi)  ne’ebé ho objetivu atu dezenvolve kualidade edukasaun liuhusi uza lian lokál.

“Tanba iha 2026 ita atu hahú halo programa EMuLi iha eskola 62, entaun ita tenke iha kedan dadus baze ida. Se intervensaun ita hahú agora depoiz tinan rua mai ita haree ninia progresu halo oinsá, entaun ita labele konta istória de’it maibé ita tenke iha dadus,” Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares dehan ba jornalista sira iha salaun ME, Vila Verde, Dili, Segunda ne’e.

Ministra Dulce hateten antes atu komesa fali programa referidu, peskizadór sira sei halo uluk peskiza atubele iha dadus.

“Programa ne’e mós balun hahú uluk ona iha tinan ne’e, entaun antes atu hahú filafali mak peskizadór sira tenke peskiza, nune’e ME bele kaer dadus baze ida bainhira tinan rua mai ita bele kompara ona dadus tinan 2025 to’o 2027 la’o oinsá,” nia tenik.

Membru Governu ne’e hatutan programa referidu  implementa ona iha Munisípiu Lautein, Manatutu, no RAEOA no sei kontinua habelar ba eskola sira seluk.

“Kona-ba lian ne’ebé durante ne’e implementa iha eskola mak hanesan Fataluku, Galolen no Baineku, nune’e nia progresu la’o di’ak tebes,” Ministra informa.

Iha biban hanesan, Embaixadora Boavontade ba Programa EMuLi, Kirsty Sword Gusmão, informa nia parte nunka imajina atu to’o iha pontu ida-ne’e, atu habelar lian tolu.

“Ha’u nunka imajina katak ita ohin loron sei to’o iha pontu ida ne’e, atu habelar programa iha lian orijinál tolu ho signifikativu, maibé mós habelar ba komunidade lian foun sira. Maibé, dezafiu ida mak kualidade profesór, ida-ne’e la’ós de’it problema ida-ne’ebé limitadu ba eskola sira-ne’ebé la’o iha fatin hotu-hotu,” Kirsty dehan.

Sword akresente, ida-ne’e presiza fasilita formasaun ba profesór, ne’ebé sei sai prioridade ne’ebé boot tebes ba dezenvolvimentu matéria aprendizajen foun sira no alfabetu báziku sira, nune’e iha oportunidade ida-ne’e atu atualiza kona-ba dezenvolvimentu programa ba tinan ida-ne’e.

Enkuantu, parseiru dezenvolvimentu sira-ne’ebé durante ne’e apoiu programa EMuLi maihusi UNESCO, UNICEF, CARE International no agora iha mós Banku Mundiál ne’ebé iha interese atu apoiu.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Xisto Freitas de Piedade

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!