DILI, 23 Dezembru 2025 (TATOLI)-Arsebispu Arkidioseze Metropolitana Dili, Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, konvida sarani hotu atu selebra Natál ho domin, dame no unidade.
“Maksoin moris ona, mai ita ba adora Nia. Maun-alin no bin-feton sira, Kosok-oan ida moris mai ita, oan mane ida fo mai ita [sasin Profeta Isaias nian]. Nia ukun to’o ba rai hotu no nia dame sei hela ba nafatin”, Kardeál hato’o mensajen Natál iha Lesidere, ohin.
Tuir líder Igreja Katólika, ida ne’e la’ós poezia ida ne’ebé furak, maibé promesa ida Maromak ninian. Maromak buat hotu nia Na’i nian, prínsipe dame nian, tama iha ema nia istória la’ós atu konkista ho espada no koroa, maibé iha Kosok-oan folin la’ek ida iha rai ida ne’ebé mós sidade ida ki’ikoan ema la koñese.
“Kosok-oan ne’e moris mai, moris ba ha’u no mós ba ó. Liafuan Maromak nian ne’ebé halo an ba ema no hola isin ita ema ninian atu fó isin di’ak ba ita ema kura husi laran. Iha prezépiu ita haree no hatudu mai ita Maromak ninia fuan. Nia hili ki’ak do que podér, Nia hili atu hakbesik mai ita atu iha proximidade ida do que hela dook”, dehan.
Kardeál haklaken, katak Nia moris atu halakon sala, hakonu mundu ho naroman lalehan nian. Hanesan ema uluk dehan Natál festa ida Maromak nian halo an ba ema enkarnasaun iha ne’ebé lalehan rein rai no muda ema ba nafatin husi nakukun ba naroman.
“Kosok-oan ida mós ohin moris mai ita, la’ós tinan rihun rua liubá de’it. Iha eukaristia, iha ki’ak sira, iha ita idaidak nia família, iha ita-nia ksolok no iha ita-nia terus no sakrifísiu loroloron nian”, hateten.
DonVirgílio dehan mundu komersializa Natál ho sasán oioin. “Iha ita-nia rai, ita haree oinsá ita selebra Natál, árvore Natál iha kintu-kantu, ahi oan Natál mós nabilan iha fatin hotu, dekorasaun Natál nian iha ofísiu no uma sira”.
Maibé husi prezépiu ko’alia mensajen ida ne’ebé kontráriu, ksolok ne’ebé loos la’ós hetan iha halibur no simu ba an rasik. “Maibé, ksolok ne’ebé loos iha ida ne’ebé hatene fó ita-nia an ba Nia [Jesus] ne’ebé kolu nia an husi buat hotu tanba ita. Mai ita mós iha Natál aprende deskobre ksolok ne’ebé loos, la’ós halibur maibé hatene fahe, la’ós iha sasán maibé iha Kristu”, katak.
Nune’e, koko atu deskobre Kosok-oan ne’e iha família, atu adora ho hahalok haraik-an nian no hahalok no hatene perdua-malu, iha mundu ida iha ne’ebé hirus, laran-moras, ódiu malu, haketak malu, funu tanba ema nia arogánsia, ambisaun no indiferensa.
“Nia mai ba ita hotu, ba ida ne’ebé lakon tiha ona sabór atu moris, ida ne’ebé laiha tan ona fiar, domin no esperansa. Mai ita adora Nia, katak buka sai belun ba hirak ne’ebé sente abandonadu, perdua hirak ne’ebé hakanek ita-nia fuan, harohan ba ida ne’ebé ita konsidera ita-nia inimigu”.
Don Virgílio konvida Natal ne’e Santa Kreda hanorin sarani atu hafoun dala-ida tan vokasaun sarani nian atu sai Kristu ida seluk, atu sai naroman ida ba fatin sira ne’ebé sei iha nakukun.
“Ida-ne’e mak sentidu Natál nian, Maromak ho ita, Imanuel konvida ema hotu mai ita ba prezépiu, adora Kosok-oan Jesus”, nia subliña.
Hodi konvida sarani hotu atu harohan ho orasaun “Ó Kosok-oan Jezús ne’ebé moris iha ita leet: ami adora ita. Hanorin ami atu simu ita iha ami-nia família, iha ami-nia uma, iha ami-nia fuan, iha ami-nia mundu. Hamutuk ho Maria no José, anju no bibi-atan sira, ita mós tuku tuur ba rai hodi hananu, glória ba Maromak iha leten aas ba no pás ba ema hotu ne’ebé buka dalan dame”.
Tinan 2026 nakonu ho grasa Maromak nian
Don Virgílio Kardeál do Carmo da Silva, SDB, mós hateten iha tinan foun 2026 nakonu ho grasa Maromak nian.
Nune’e, nia konvida sarani hotu atu prepara an iha selebrasaun Natál simu Kosok-aan moris atu adora Nia nu’udar ksolok Natál nian.
“Ne’ebé ha’u hakarak fahe ba ema hothotu ho ksolok ida–ne’e, mai ita tama ba tinan foun 2026, tinan grasa, tinan Maromak ninian”, nia hato’o iha Lesidere, ohin.
Lidér Igreja Katólika ne’e, husu tau konfiansa iha Kosok-oan. “Maromak Oan ita leet ho Nia 2026 sei sai tinan rahun di’ak, tinan bensaun ba timoroan idaidak no sarani hotu”, hateten.
Notísia relevante: Dom Virgílio Kardeál: Natál konvida sarani sira atu la’o hamutuk
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




