DILI, 22 Janeiru 2026 (TATOLI)–Asosiasaun Chega ba Ita (ACbit), kinta ne’e, lansa relatóriu peskiza kona-ba impaktu dezlokasaun forsada ba feto sobrevivente konflitu tempu pasadu.
Jerente programa ACbit, Domingas Maria Lobato Silva, hateten peskiza ne’ebé hala’o iha tinan 2024 ba feto sobrevovente iha Suku Bibileo, Munisípiu Vikeke no Suku Kaikasa, Manufahi.
“Peskiza ne’e ami halo iha tinan 2024, mai iha tinan 2025, ami-nia preparasaun ba ánaliza no hakerek dadus sira. Iha 2026 ida-ne’e mak foin halo lansamentu. Ami-nia atividade ne’e haree liu ba peskiza impaktu dezlokasaun forsada feto sobrevivente sira no sira-nia família. Iha ne’ebá, ami identifika problema lubuk ida mak sira hasoru no ami tau kompletu iha relatóriu ne’e,” Jerente programa ACbit, Domingas Maria Lobato Silva, hateten ba Agência Tatoli hafoin ramata lansamentu ne’e.
Husi peskiza ne’ebé iha, nia dehan, iha Suku Bibileo ne’e feto sobrevivente ho sira-nia família hamutuk 20 no Suku Kaikasa ne’e feto sobrevivente ho sira nia família hamutuk 21.
“Problema ne’ebé maioria sira hetan ne’e mak iha tempu pasadu militár Indonézia sira obriga sobrevivente hirak ne’e muda husi sira-nia fatin orijen ba fali fatin seluk, ikus mosu impaktu ba sira mak sira lakon sira-nia plantasaun. Maibé to’o ita hetan ona independénsia, sira atu fila ba sira-nia fatin orijen, família sira iha ne’ebá lakohi simu ona sira. Depois, fatin ne’ebé sira hela daudaun ne’e, rai-na’in sira iha ne’ebá diskrimina sira dehan sira pendatang, ne’e fó presaun ba sira. Kuaze sira lakon dobru, sira nia plantasaun no sente la seguru, ida-ne’e mak ami hetan to’o hakerek hotu iha relatóriu,” nia esplika.
Nia hatutan, dezafiu ne’ebé hetan husi peskiza ne’e katak maioria feto sobrevivente barak mak la hetan sira-nia liberdade hodi sai na’in-ba rai.
“Inan-feton sobrevivente hirak ne’e sira-nia parseiru mate hotu ona iha funu laran. Sira hetan diskriminasaun barak husi komunidade katak sira feto laiha direitu ba rai. Ida-ne’e mak ami-nia relatóriu ne’e sei hato’o ba Governu liuliu Tera Propriedade atu buka solusaun ba sira,” nia dehan.
Nune’e, hanesan sosiedade sivíl rekomenda nafatin ba Governu atu buka solusaun ba problema ne’ebé iha tuir relatóriu ne’ebé sira hato’o bazeia ba peskiza.
“Ida-ne’e hanesan parte ida hodi tulun Governu, oinsá bele serbisu hamutuk kria diálogu bebeik ho komunidade sira hodi buka solusaun ba ida-ne’e, ami sei la para, suku rua (2) ne’e hanesan faze primeiru, ba oin ami sei halo nafatin peskiza ba munisípiu seluk tuir ami-nia kbiit ne’ebé iha,” nia konklui.
Iha fatin hanesan, Sekretariu Estadu Tera Propriedade (SETP), Jaime Xavier Lopes, hato’o agradesementu ba ACbit ne’ebé hola inisiativa di’ak halo peskiza ba baze hodi identifika problema ne’ebé komunidade hasoru liuliu kona-ba problema rai.
“Agradese ba ita-boot sira, ida-ne’e parte ida tulun ami atu ita serbisu hamutuk ba oin. Iha tinan bara,k bainhira ha’u asumi kargu Sekretariu Estadu la’o iha fatin barak problema mosu nafatin hanesan ne’e duni, sira balu hela tinan barak iha fatin ida bainhira muda hisi fatin seluk, maibé lei fó dalan ba nia atu hela iha rai ne’e. Ha’u fó ezemplu, ema ida kuandu sa’e aviaun mak partu iha aviaun laran ne’e tau nia data moris ne’e iha duni aviaun ne’e. Se nune’e, oinsá nia hela iha rai mak moris nia iha direitu ba rai,” Jaime esplika.
Nia afirma, Konstituisaun RDTL 17 prevee no lei rejime espesiál kona-ba ema-nia direitu ba rai ne’e, Tera Propriedade sempre asegura.
“Lei ko’alia klaru, feto ho mane iha direitu hanesan ba rai, inklui sira ne’ebé forsadamente militár indonézia mak muda, sira iha direitu ba rai ne’ebé sira hela tinan bara. Loos, sira-ne’ebé muda ba hela iha ema-nia rai la’ós sira-nia hakarak tanba hetan obriga husi militár Indonézia sira. Atu rezolve problema sira-ne’e mak tenke halo lei hodi rezolve problema sira-ne’e, ita labele ba ho ita-nia hanoin de’it,” nia hateten.
Iha okaziaun ne’e, nia husu ba ACbit atu submete mós relatóriu ne’e ba SETP atu kaer hodi haree buka solusaun ba problema ne’ebé akontese ba feto sobrevivente sira.
Tuir Konstituisaun RDTL, iha Artigu 54 (Direitu ba propriedade privadu), iha alinea 1 hateten ema hotu-hotu iha direitu ba propriedade privada, no bele fó ba ema seluk bainhira sei moris no mós bainhira mate, tuir lei nia lala’ok. Alinea 2 haktuir labele uza propriedade privada hodi estraga fali nia funsaun sosiál. Alinea 3 dehan, atu hetan eh hasai ema ida-nia propriedade privada hodi halo ba uzu públiku, tenke selu indeminizasaun loloos ba sidadaun, tuir lei haruka. Aliena 4 haktuir, ema sidadaun nasionál de’it mak bele iha direitu ba propriedade privada sidadaun nian.
Atividade ne’e hetan apoiu husi OXFAM no Governu liuhusi Gabinete Apoiu Sosiedade Sivíl ho montante osan hamutuk $5.000 iha tinan 2024.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





