iklan

POLÍTIKA

Diskusaun Fronteira Marítima TL-Indonézia sei hahú fali iha fulan-Abríl

Diskusaun Fronteira Marítima TL-Indonézia sei hahú fali iha fulan-Abríl

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Foto TATOLI/António Daciparu.

DILI, 29 Janeiru 2026 (TATOLI)–Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hateten diskusaun Fronterira Marítima entre Timor-Leste ho Indonézia terseira ronda sei hahú fulan-Abríl tinan ne’e.

“Ha’u informa ona ba Prezidente Repúblika katak, diskusaun ba Fronteira Marítima no Terestre ho Indonézia ronda datolu sei hahú iha 20-24 fulan-Abríl, tanba segunda ronda hala’o ona iha Yogyakarta,” PM Xanana hateten ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, Nicolau Lobato Dili, kinta ne’e.

Diskusaun Fronteira Marítima ronda dahuluk

Antes ne’e, Timor-Leste sai ona uma-na’in ba ronda dahuluk ba negosiasaun fronteira marítima ho Indonézia iha nia kapitál, Dili, husi loron 19-20 fulan-Agostu 2025.

Ofisiál seniór sira husi Timor-Leste no Indonézia sei envolve iha konversasaun estruturadu ho objetivu atu delimita fronteira marítima permanente ida entre nasaun rua ne’e.

Negosiasaun marítima formál  akontese hafoin tinan lubuk ida husi diálogu informál, enkontru esploratóriu no troka informasaun téknika sira.

Governu Timor-Leste nafatin komprometidu ba rezolusaun pasífika ba nia fronteira marítima sira tuir lei internasionál no Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi nian (UNCLOS, sigla Inglés). Ronda negosiasaun fronteira marítima ne’ebé subliña dedikasaun kompartida husi Timor-Leste no Indonézia atu mantein estabilidade rejionál, kaer metin lei internasionál no haburas relasaun viziñu ne’ebé di’ak.

Timor-Leste fahe fronteira marítima ho Austrália no Indonézia.  Iha Marsu 2018 Timor-Leste no Austrália asina akordu ida iha Nasoins Unidas iha Nova Iorke ne’ebé halo delimitasaun ba sira-nia fronteira marítima.  Akordu ne’e hetan liuhusi prosesu Konsiliasaun Obrigatóriu UNCLOS nian.  Negosia fronteira marítima ho susesu ho Indonézia sei permite Timor-Leste atu kompleta nia soberania marítima no direitu soberania, ne’ebé importante tebes ba governasaun efetiva, konservasaun tasi, jestaun rekursu no seguransa nasionál Timor-Leste nian.

Diskusaun ronda daruak

Timor-Leste ho Indonézia konklui ona ronda daruak negosiasaun formál fronteira marítima iha Yogyakarta, Indonézia, ne’ebé hala’o husi loron 8-10 fulan-Dezembru 2025.

Ronda daruak ne’e tuir negosiasaun formál dahuluk iha Dili iha loron 19-20 fulan-agostu 2025, iha ne’ebé nasaun rua troka pozisaun abertura no konkorda kona-ba prinsípiu orientadór ba negosiasaun sira.

Timor-Leste nia delegasaun lidera husi Elizabeth Exposto, Xefe Gabinete Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Diretora Ezekutiva Gabinete Fronteiras Terrestres no Marítimas. Indonézia nia delegasaun lidera husi Sua Exelénsia Embaixadór Amrih Jinangkung, Diretór-Jerál ba asuntu Tratadu Internasionál, Ministériu Negósius Estranjeiru.

Durante diskusaun loron tolu, delegasaun rua ne’e servisu ho konstrutivu no halo progresu ba rezultadu ida ne’ebé ekuitativu.

Exposto hateten, “Estabelese fronteira marítima ne’ebé ekuitativu ho Indonézia mak xave atu hametin kooperasaun bilaterál, inklui seguransa marítima, jestaun peska, dezenvolvimentu rekursu, protesaun ambientál no atividade ekonómika transfronteirisu.”

Delegasaun nasaun rua ne’e reafirma sira-nia kompromisu atu alkansa akordu ida ne’ebé konsistente ho lei internasionál, inklui Konvensaun Nasoins Unidas kona-ba Direitu Tasi nian (UNCLOS).

Timor-Leste ho Indonézia konkorda atu hala’o terseira ronda negosiasaun formál iha tinan 2026, ne’ebé Timor-Leste mak sei sai uma-na’in.

Antes ne’e, Timor-Leste konklui ona fronteira marítima permanente ho Austrália liuhusi konsiliasaun ne’ebé susesu tuir UNCLOS, ne’ebé rezulta iha tratadu ne’ebé asina iha tinan 2018 no ratifika iha 2019.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!