VIKEKE, 04 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (KKLN) hamutuk ho família haloot ona saudozu Pedro Ximenes ‘Mate Moris’ iha semitériu Buanurak, Suku Uabubu, Postu Administrativu Ossú, Munisípiu Vikeke.
Iha serimónia fúnebre ne’e, Reprezentante KKLN Munisípiu Vikeke, Manuel Afonso da Costa Guterres, sente triste lakon saudozu Mate Moris ne’ebé fó ninia kontribuisaun ba luta libertasaun.
“Tuir loloos ita haloot saudozu Mate Moris iha Jardín Eroi Luka-oan. Se ita haloot iha Luka-oan, saudozu nia fatin ita tenke hada simenti, maibé parte saudozu nia kultura la autoriza, nune’e ha’u ba aprezenta ba KKLN Munisípiu Vikeke, parte KKLN hateten ida-ne’e konforme família sira deside. Tan ne’e, ita ohin mai haloot saudozu iha semitériu Buanurak,” Manuel Afonso ba jornalista sira iha semitériu Buanurak, Kuarta ne’e.
Hafoin serimónia haloot saudozu, reprezentante KKLN ne’e ofisialmente entrega bandeira RDTL ba saudozu nian oan nu’udár símbolu rekoñesimentu ba saudozu nia kontribuisaun ba luta libertasaun.
Iha fatin hanesan, reprezentante família, Americo da Costa Amaral, haktuir saudozu sofre moras fuan. Durante ne’e família sira esforsu bá halo tratamentu iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) maibé la konsege salva tanba idade ona, nune’e saudozu husik iis iha nia rezidénzia Buanurak iha Sábadu, 31 Janeiru 2026.
“Saudozu nia luta ne’e Estadu fó ona rekoñesimentu ho dedikasaun eskluziva 8 a 14, grau 3,” nia hato’o.
Biografia
Mate Moris, moris iha Postu Ossú, 01 fulan-Janeiru 1944, oan husi aman Modo Loi no Nae-Naha, saudozu moris husi uma-kain Buanurak, Lekidoli.
Saudozu nia maun-alin kompostu husi Abuloi (matebian) no Moises da Costa (Olomodo). Saudozu hahú forma uma-kain iha tinan 1964 ho Lucia da Costa husi Suku Tirilolo, Postu Iliomar, Munisípiu Lautein. Saudozu husik nia oan hamutuk na’in-11, feto na’in-sia (9) no mane na’in-2, na’in-neen (6) mate.
Iha tempu Indonézia invade Timor-Leste, iha loron 07 Dezembru 1975, saudozu hanesan membru forsa armada (FALINTIL) iha kompañia Bloku, nia komadante mak atuál Jenerál Americo Ximenes “Sabika Besi Kulit”.
Bainhira forsa Indonézia harahun akampamentu Kaidaua Bu’u iha tinan 1976 hodi komandu luta deside muda kompañia ba Edemumu, Postu Uatulari, iha tinan 1977 to’o 23 Novembru 1978, Saudozu asumi knaar seguransa pesoál ba Sekretáriu Zona, João Menezes, Vise Daraloi no Eis Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres ‘Lú Olo’ iha baze apoiu.
Iha levantamentu armada iha tinan 1983 ne’ebé akontese iha Kraras, Suku Bibileo, inimigu sira kaptura saudozu lori bá dadur iha Kodim Vikeke Vila.
Motivu kaptura saudozu tanba saudozu iha loron 15 Abríl 1983, halo ligasaun direta ho Saudozu Mau Ki’ak, Komandante João Pedro ‘Rai-Ria’ no tanba saudozu nia alin Daniel da Silva ‘Mau Ki’ak’ lakoi rende.
Ikusmai, militár Indonézia lori sai saudozu atu bá oho hamutuk ho nia kolega sira, ema hamutuk na’in-27, iha loron 24 Abríl 1984, iha área Aidak Leki Metak parte diresaun parte Beobe no Bibileo nia klaran, maibé grasa Maromak nian saudozu konsege eskapa husi atentadu ne’e.
Iha tempu ne’ebá, ema kesi saudozu sira hotu ho fiu, maibé saudozu hanesan eis militár ida konsege haksoit husi kareta laran tuda an ba mota laran hodi salva nia an. Durante loron tolu-kalan tolu fiu ne’ebe mak kesi metin iha nia liman saudozu kose iha tali kelen to’o fiu kore an.
Aleinde ne’e, inimigu kaptura tan ba daruak iha 1984 no lori nia atu bá oho iha fatin Horok-Oan, maibé la konsege tamba saudozu halai lakon tan.
Saudozu nu’udár eis ezérsitu militár Portugés hahú iha tinan 1964 no sai segundu turnu iha kompañia ESCAZA Lospalos, iha tinan 1967, ho númeru ID 080 ho kargu soldadu. Partisipasaun funu, saudozu hanesan komadante ne’ebé dedika an ba funu.
Entretantu, serimónia fúnebre saudozu nian partisipa husi autoridade lokál, veteranu no família sira husi saudozu.
Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór: Xisto Freitas da Piedade




