iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Governu kompromete harii laboratóriu permanente ba IGTL

Governu kompromete harii laboratóriu permanente ba IGTL

Ministru Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM), Francisco da Costa Monteiro. Imajen Tatoli/Francisco Sony.

DILI, 05 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, Francisco Monteiro, kompromete atu haforsa kapasidade dadus jeosiénsia nasionál, liuhosi konstrusaun edifísiu no laboratóriu ba Institutu Jeosiénsia Timor-Leste (IGTL, sigla portugés).

Ministru haktuir katak nu’udar autoridade ne’ebé responsavel ba setór petróleu, minerál, no jeolojia, garante katak polítika, regulamentu, no jestaun rekursu naturál hothotu bazeia ba dadus sientífiku no evidénsia. No desizaun sira ne’ebé di’ak bele de’it hamosu husi dadus ne’ebé forte no konfiavel.

“Iha ne’e maka papél jeosiénsia nian no instituisaun sira hanesan IGTL sai krusiál. IGTL hanesan instituisaun téknika ida ne’ebé fornese informasaun jeosiénsia nian ne’ebé independente, konfiavel, no propriedade nasionál”, Francisco Monteiro hateten iha Konferénsia Jeosiénsia Internasionál ba da-neen, ne’ebé hala’o entre loron 05 no 06 Fevereiru, iha Salaun Multiuzu, Bebora, Dili.

Nia haktuir katak molok atu dezigna bloku mina-rai ka lansa konkursu mineiru, ministériu sempre depende ba dadus jeosiénsia hodi avalia potensiál subsuperfísie, jere risku, no proteje interese nasionál. Dadus ne’e inklui mapeamentu jeolójiku, interpretasaun jeofízika, estudu idrojeofíziku, no dadus báziku oioin ne’ebé apoia setór petróleu no mineiru.

Ministru hatutan katak dadus jeosiénsia nian iha papél krusiál iha aspetu prinsipál tolu mak formulasaun polítika, regulamentu no lisensiamentu, no negosiasaun no governasaun.

Tuir nia, iha formulasaun polítika, dadus jeosiénsia asegura katak polítika sira reflete realidade jeolójika nasaun nian.

Tanba ne’e, reguladora sira hanesan Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) no Autoridade Nasionál Mineiru (ANM) depende maka’as ba dadus jeosiénsia nian hodi dezigna área sira lisensa nian, avalia programa serbisu nian, no avalia konformidade.

“Bainhira nasaun ida trata ho investidór sira, tenke komprende nia kondisaun jeolójika rasik no potensiál subsuperfísie. Dadus jeosiénsia nian hamenus lakuna informasaun nian no permite negosiasaun sira ne’ebé justu liu”, nia hateten.

Ministru hatutan katak Timor-Leste implementa ona reforma institusionál sira ho separasaun klaru kona-ba papél sira entre funsaun sientífika, regulatória, no komersiál, tuir prátika di’ak liu internasionál sira.

Tuir eskema ne’e, IGTL responsavel ba fornesimentu dadus sientífiku, ANP no ANM hala’o funsaun regulatóriu sira, empreza nasionál sira hanesan Murak Rai Timor (MRT) no kompañia mina-rai nasionál hala’o papél komersiál sira, enkuantu ministériu sira determina polítika no desizaun estratéjiku sira.

Aleinde apoia esplorasaun rekursu, dadus jeosiénsia nian mós hala’o papél ida iha planeamentu infraestrutura, jestaun ambientál, avaliasaun perigu, disponibilidade bee-rai-okos, seguransa, no planeamentu uza rai. Tanba ne’e, jeosiénsia serve hanesan fundasaun ba foti desizaun entre setór sira.

Ho dezenvolvimentu projetu estratéjiku nasionál sira hanesan Greater Sunrise, Bayu-Undan Kapítulu 2 ka Versaun 2, Projetu Tasi-Mane, no planu foun dezenvolvimentu mineiru nian, Ministru Francisco fiar katak papél dadus jeosiénsia nian sei sai importante liután.

Tanba ne’e, Governu nafatin komprometidu tomak atu hametin IGTL, inklui liuhusi konstrusaun laboratóriu jeosiénsia, instalasaun armazenamentu dadus, no infraestrutura apoiu sira seluk.

Planu atu harii laboratóriu jeosiénsia IGTL nian tama ona iha orsamentu 2026 nian no prosesu la’o hela, nune’e bele implementa iha tinan ne’e ka tinan oin.

Prezidente IGTL, Job Brites dos Santos. Foto TATOLI/Francisco Sony.

Prezidente IGTL, Job Brites, fó sai katak difikuldade boot ne’ebé sira-nia parte hasoru daudaun mak laiha edifísiu no laboratóriu permanente.

Maibé Governu hatudu ona rai iha Kaikoli, iha Ministériu Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI) nia kotuk ne’ebé nia prosesu la’o ona, tinan ne’e sei loke konkursu públiku ba konstrusaun edifísiu nian. Orsamentu ba harii edifísiu no laboratóriu permanente hamutuk millaun $5.

“Ami kompleta ona dezeñu edifísiu nian. Tinan ne’e halo prosesu aprovizionamentu, loke konkursu públiku, tinan oin bele halo konstrusaun ba edifísiu nian. Nune’e, bele instala mós laboratóriu permanente”, Job Brites hato’o.

Niotísia relevante: IGTL presiza konfirma tipu fatuk ne’ebé komunidade deskobre iha Ossú

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!