DILI, 28 Janeiru 2026 (TATOLI)–Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmao, no Primeiru-Ministru Austrália, Anthony Albanese, kuarta ne’e, liuhusi deklarasaun konjunta kona-ba harii parseria foun ba Era Foun entre Timor-Leste no Austrália iha pilár rua kona-ba prosperiedade no reziliénsia, enkoraja empreza konsórsiu (JV, sigla inglés) atu aprezenta proposta kona-ba konseitu ba dezenvolvimentu kadoras Greater Sunrise (GSR), nune’e rezultadu husi projetu ne’e bele benefísia povu rai rua nian.
Deklarasaun konjunta era foun ne’e, Austrália no Timor-Leste iha ambisaun atu Greater Sunrise bele dezenvolve lalais ba benefísiu Estadu rua nian hanesan prevee ona iha Tratadu Fronteira Marítima iha 06 Marsu 2018 iha sede Organizasaun Nasaun Unida (ONU).
Ho orientasaun husi espíritu amizade no kooperasaun ne’ebé hanesan konkorda tratadu no fasilita Joint Venture ba Sunrise nia hala’o Estudu Konseitu independente istóriku iha 2024, tanba Austrália no Timor-Leste kompromete atu serbisu hamutuk ho Joint Venture ho boa fé atu dezenvolve liña tempu ambisiozu ida hodi konklui Produsaun Kode Petróleu Médiu, Sunrise Fahe Kontratu no enkuadramentu rejime fiskál ne’ebé ezije tuir Tratadu Fronteira Marítima, nune’e permite progresu konkretu ba dezenvolvimentu rekursu nian.
Ministru Rekursu Austrália nian no Ministru Petróleu no Rekursu Minerál Timor-Leste nian kompromete liután atu halo empeñamentu bilaterál, iha fulan hirak tuirmai hodi superviziona diretamente negosiasaun aseleradu sira hodi finaliza lalais dokumentu sira iha leten.
“Hodi nota Estudu Konseitu no importánsia reziliénsia ekonómika Timor-Leste nian, Austrália no Timor-Leste enkoraja Empreza Konjunta Sunrise atu halo utilizasaun ba Estudu ne’e no aprezenta lalais ba Estadu sira kona-ba proposta Konseitu Dezenvolvimentu ba Greater Sunrise ne’ebé bele satisfas ezijénsia Tratadu Fronteira Marítima nian. Ami mós kompromete atu apoia Empreza Konjunta Sunrise nian hodi avansa projetu ne’e lalais bainhira Estadu sira aprova Konseitu Dezenvolvimentu ida de’it,” refere deklarasaun konjunta ho era foun ne’ebé asina husi Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão no Primeiru Ministru Austrália Anthony Albanese iha Palásiu Governu, Dili, kuarta ne’e.
Austrália rekoñese kompromisu Timor-Leste nian ba prosesamentu iha rai-maran no ba projetu Tasi Mane iha kosta-súl no Austrália sei apoia ba solusaun komersiál ruma ne’ebé viável atu dezenvolve Greater Sunrise ne’ebé propoin husi Joint Venture Sunrise nian ne’ebé konsistente ho Tratadu Fronteira Marítima.
“Ida-ne’e krítiku atu avansa ita-nia objetivu kompartilladu atu asegura katak projetu ne’e apoia diversifikasaun ekonómika iha Timor-Leste no fó benefísiu sosio-ekonómiku sustentável ba tempu naruk ba nia povu. Dezenvolvimentu Greater Sunrise nian tenke apoia estabilidade ekonómika, polítika no sosiál Timor-Leste nian, ne’ebé Austrália iha kompromisu maka’as. Timor-Leste ida-ne’ebé estavel, independente no prósperu sei sai ba Estadu sira seluk iha rejiaun ne’e no importante ba Austrália,” refere deklarasaun konjunta ne’e.
Hanesan ho esperiénsia pasadu durante jestaun ba Área Konjunta Dezenvolvimentu Petrolíferu, Austrália sei tulun Timor-Leste hodi fahe, liuhusi nia departamentu relevante no ajénsia reguladora sira, koñesimentu tékniku no regulatóriu kona-ba saúde, seguransa, ambientál no asuntu relevante sira seluk.
Austrália mós sei estabelese Fundu Infraestrutura ida atu uza iha Timor-Leste no aloka ba ida-ne’e parte fiksu pursentu sanulu hosi reseita totál Estadu sira-nian hosi projetu Greater Sunrise, ne’ebé finansia tomak husi Austrália nia parte hosi reseita iha futuru.
Austrália sei estabelese Fundu bainhira solusaun komersiál ruma ne’ebé propoin hosi parte komersiál sira hetan akordu hosi Estadu sira ne’ebé konsistente ho ezijénsia sira husi Tratadu Fronteira Marítima nian.
Kompromisu ida-ne’e sei haree pelumenus tersu ida husi reseita Austrália nian husi projetu ne’ebé fornese ba Timor-Leste liuhusi Fundu Infraestrutura.
Fundu ne’e sei estabelese no ko-dezeña iha espíritu parseria nian, ho respeitu ba Timor-Leste nia soberania no importánsia hosi operadór LNG ida ne’ebé estabelese ona no fó apoiu ba malu ba Greater Sunrise.
Dezenvolvimentu Greater Sunrise, lokaliza maizumenus kilómetru 140 ba súl Timor-Leste nian, kompostu hosi kampu gás no kondensadu Sunrise no Troubadour. Deskobre iha tinan 1974, kompleksu Greater Sunrise iha rekursu sira ho triillaun 5.1 pés kúbiku gás nian no millaun 226 barríl kondensadu nian. Projetu ne’e hein atu hahú prodús gás naturál iha tinan 2028-2030.
Dezenvolvimentu Greater Sunrise nian hamutuk ho gazodutu ne’ebé akompaña ba kosta súl Timor-Leste nian nu’udar prioridade prinsipál ba lideransa TIMOR GAP nian no esensiál ba kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian iha futuru. Sei fornese ba Timor-Leste enerjia baratu, konfiável, no moos liu ba uzu doméstiku no esportasaun no fornese empregu foun no infraestrutura ba nia povu.
Parseiru sira hosi Projetu Greater Sunrise iha kompromisu atu dezenvolve projetu ne’e ho maneira ida ne’ebé responsavel ba ambiente ne’ebé hasa’e komunidade Timor-oan sira enkuantu hametin seguransa enerjétika no klimátika ita-nia nasaun nian.
Dezenvolvimentu Greater Sunrise, lokaliza maizumenus kilómetru 140 ba súl Timor-Leste nian, kompostu hosi kampu gás no kondensadu Sunrise no Troubadour. Deskobre iha tinan 1974, kompleksu Greater Sunrise iha rekursu sira ho triillaun 5.1 pés kúbiku gás nian no millaun 226 barríl kondensadu nian. Projetu ne’e hein atu hahú prodús gás naturál iha tinan 2028-2030.
Dezenvolvimentu Greater Sunrise nian hamutuk ho gazodutu ne’ebé akompaña ba kosta súl Timor-Leste nian nu’udar prioridade prinsipál ba lideransa TIMOR GAP nian no esensiál ba kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku Timor-Leste nian iha futuru. Sei fornese ba Timor-Leste enerjia baratu, konfiável, no moos liu ba uzu doméstiku no esportasaun no fornese empregu foun no infraestrutura ba nia povu.
Parseiru sira hosi Projetu Greater Sunrise iha kompromisu atu dezenvolve projetu ne’e ho maneira ida ne’ebé responsavel ba ambiente ne’ebé hasa’e komunidade Timor-oan sira enkuantu hametin seguransa enerjétika no klimátika ita-nia nasaun nian.
Kompozisaun partisipasaun hosi konsórsiu ne’e mak hanesan TIMOR GAP E.P. (56.56%) husi Timor-Leste, Woodside Energy (33.44%) nu’udar operadór projetu nian husi Austrália no Osaka Gas Australia (10%) kompañia gás nian husi Japaun.
Tuir akordu 6 Marsu 2018 katak, petróleu hotu ne’ebé produzidu iha kampu sira Greater Sunrise ne’e propriedade Timor-Leste no Austrália nian. Parte sira tenke partilla reseita sira husi upstream, ka reseita sira diretamente resultante husi explorasaun upstream petroleum produzidu nian iha kampu sira Greater Sunrise.
Iha proporsaun 70% ba Timor-Leste no 30% ba Austrália, sé husi kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolvidu liuhusi Gasodutu ida ba Timor-Leste, ka iha proporsaun 80% ba Timor-Leste no 20% ba Austrália, sé husi kampu sira Greater Sunrise sei dezenvolvidu liuhusi gazodutu ida ba Austrália.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




