DILI, 06 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Tribunál Judisiál Primeira Instánsia Dili (TJPID) liuhusi Juiza Francisca Cabral, lee leitura akordaun hodi kondena arguidu ho inisiál TA, hodi aplika pena prizaun tinan 15 tanba provadu halo prátika krime violasaun sesuál, ne’ebé previstu iha artigu 172 no 173 husi Kódigu Penál Timor-Leste.
Kazu ne’e akontese iha loron 19 Novembru 2024 iha munisípiu Likisá, arguidu halo abuzu sesuál hasoru ofendida ho insiál NA, ne’ebé nu’udar nia oan rasik. Arguida halo asaun ne’e dala barak ona hasoru ofendida.
Arguidu hatene katak nia hahalok ne’e kontra lezada nia vontade ba auto determinasaun sesuál no hatene katak nia hahalok ne’e proibidu no punidu tuir lei penál, maibé nia nafatin halo asaun ne’e.
Notísia relevante : Tribunál aplika Prizaun Preventiva ba arguidu na’in-tolu kazu abuzu sexuál
Tanba ne’e, Ministériu Públiku (MP) konstitui arguidu TA nu’udar autór ba materiál ho forma konsumadu ba prátika konkursu krime rua mak hanesan krime violasaun sesuál previstu no punidu tuir artigu 172 ho nia agravasaun tuir artigu 173 alinea D husi Kódigu Penál no konjuga ho artigu 2,3 alinea C no artigu 35 alinea B husi Lei Kontra Violénsia Doméstika nú. 07/2010 loron 07 Jullu.
Artigu da-172 ko’alia kona-ba violasaun
Ida-ne’ebé mak husi meiu sira-ne’ebé temi tiha iha artigu anteriór mantein relasaun sexuál vajinál, anál ka orál ka obriga atu suporta hatama sasán ba órgaun té fatin ka iha vajina sei kondena ho pena prizaun husi tinan 2 to’o 10.
Artigu da-173 ne’ebé ko’alia kona-ba Agravasaun
Bainhira agresaun sexuál sira ne’ebé temi tiha iha artigu sira 172 no 173 prátika liuhusi:
a) Abuza autoridade ne’ebé mai husi relasaun familiár ida, husi tutela ka enkargu legál husi dependénsia ierárkika, ekonómika ka serbisu.
b) Aproveita knaar sira ka fatin ne’ebé ho kualkér títulu hala’o iha estabelesimentu prizaun, edukasaun ka korresaun, ospitál, ospísiu, azilu, klínika ka estabelesimentu seluk saúde nian ka destina ba asisténsia ka tratamentu; ka
c) Hasoru ema inkonxiente ka inkapás, partikularmente vulneravel tanba razaun moras, defisiénsia fízika ka psíkika.
d) Sai nu’udar vítima menór sira husi tinan 17; ema ne’e sei kondena ho pena prizaun tinan 2 to’o 8, iha kazu artigu 172 nian no ho pena prizaun husi tinan 3 to’o 12 iha kazu artigu 173 nian.
Iha Lei Kontra Violénsia Doméstika nú. 07/2010 loron 07 Jullu, iha kapitulu VI ne’ebé ko’alia kona-ba aspeitu kriminál sira.
Iha artigu artigu 35 husi lei ne’e hateten krime sira kona-ba violénsia doméstika hodi efeitu aplikasaun ba lei ne’e, konsidera nu’udar krime violénsia doméstika:
a) Tipu legál ne’ebé define iha artigu 153, 154, 155 no 156 husi Kódigu Penál;
b) Tipu ilísitu ne’ebé hakerek iha artigu 138,139 141, 145,146, 167, 171, 172, 175, 177, 178 no 179, bainhira, liu elementu tipíku husi faktu ne’ebé tama iha norma inkriminadora iha mós sirkunstánsia sira ruma husi sirkunstánsia sira ne’ebé hakerek iha artigu 2 husi lei ida ne’e.
Nune’e perante julgamentu iha alegsaun MP solisita ba Tribunál atu kondena arguidu ho pena prizaun tinan 19 tanba faktu sira ne’ebé aprezenta iha julgamentu ne’e provadu hotu katak arguidu prátika duni abuzu sexuál hasoru lezada NA ne’ebé mak nu’udar nia oan rasik.
Haree ba faktu sira ne’e liuhusi Juíz Koletivu ba kazu ne’e deside katak hodi kondena arguidu ho inisiál TA aplika pena Prizaun tinan 15 tanba provadu arguidu prátika krime violasaun sexuál ne’ebé previstu 172 no 173 husi Kodigu Penál Timor-Leste.
Hafoin Tribunál lee tiha leitura akordaun ne’e lori kedan arguidu TA ba prizaun Bekora hodi kumpre pena ne’ebé Tribunál aplika liuhusi akordaun Tribunál.
Jornalista : Natalino Costa
Editora : Julia Chatarina





