iklan

SAÚDE

Servisu Saúde Ermera rejista kazu dengue hamutuk 203

Servisu Saúde Ermera rejista kazu dengue hamutuk 203

Brosura prevensaun moras dengue. Imajen Tatoli/Vitorino Lopes da Costa

DILI, 10 Fevereiru 2026 (TATOLI)—Diretór Servisu Saúde Munisípiu Ermera, António de Deus, informa durante fulan-Janeiru to’o 09 Fevereiru 2026, Servisu Saúde Munisípiu Ermera  rejista kazu dengue hamutuk 203 no husi númeru ne’e mesak labarik otas tinan ida (1) to’o foinsaé sira ho otas 24.

”Kazu dengue hamutuk 203 ne’e kompostu husi mane na’in-99 no feto na’in-104 ne’ebé afeta ba labarik idade tinan ida (1) ba leten to’o idade 24. Husi numeru 203 ne’e, na’in-39 mak halo transferénsia ba Hospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV),” António de Deus hateten ba Agência Tatoli liuhusi telefónika, ohin.

Nia relata, husi pasiente sira-ne’e kuaze rekupera hotu ona no laiha ema ida mak mate.

“Pasiente balun daudaun ne’e halo hela tratamentu iha Sentru Internamentu Gleno mak hamutuk na’in-ualu (8) ne’ebé kompostu husi feto na’in-haat (4) no mane na’in-haat (4). Seluk ne’e rekupera no fila ba uma ona. Pasiente na’in-39 mak halo transferénsia ba HNGV hodi halo tratamentu intensive,” nia dehan.

Nia dehan, pasiente sira-ne’ebé mak halo transferénsia ba Dili la’ós kondisaun grave lae, maibé  ekipamentu reajente mak espira ona nune’e mak Servisu Saúde Munisípiu Ermera tenke haruka ba Dili.

“Ekipamentu teste ne’e iha hela, maibé espira tiha ona, tanba ne’e mak nesesidade ita tenke transferénsia ba Dili. Maibé, hahú aban hanesan ne’e, ami la presiza ona haruka ba Dili tanba ami-nia ekipamentu foun iha fali ona,” nia dehan.

Kona-ba prevensaun sira-ne’e, nia hateten, Servisu Saúde Munisípiu Ermera kontinua halo fumigasaun no halo abatizasaun loron-loron liuliu ba iha área risku sira-ne’ebé mak ekipa identifika ona.

“Fumigasaun ami la’o hela kada loro-loron liu ba iha área risku sira ho nia radius metru 200 ne’e, ami halo hela. Abate mós ami halo hela tau ba uma-kain liu-liu ba tanke bee nian no edukasaun promosaun saúde mós ami la’o hela. Maibé, ami intensivu liu ba iha door to door, tanba kazu dengue ne’e mai husi postu Administrativu Ermera no Railaku,” nia dehan.

Nia haktuir, dadus sira-ne’e maiória husi Postu Administrativu Railaku ho Ermera, maibé ba fali Postu Administrativu Atsabe, Letefoho, Hatulia A no Hatulia B, seidauk iha kazu dengue no SSME mós la rejistu kona-ba kada postu administrativu sira maibé relatá de’it mane hirak no feto hira.

Ba pasiente sira-ne’ebé mak rekupera ba fali uma, médiku sira kontinua halo observasaun no mós ekipa sira husi diresaun promosaun edukasaun saúde kontinua hala’o promosaun no ekipa vijilánsia sira kontinua haree, nune’e kada loron bele relata mai.

Iha sorin seluk, Diretór Servisu Saúde Munisípiu Aileu, João de Deus, infoma kona-ba kazu dengue Servisu Saúde Munisípiu Aileu hahú husi loron 01 Janeiru to’o 09 fulan-Fevereiru tinan ne’e rejista kazu dengue hamutuk 50, no husi númeru ne’e maiória husi Postu Administrativu Aileu Vila.

“Kona ba kazu dengue ami Servisu Saúde Munisípiu Aileu rejista hamutuk na’in-50, husi ne’e maiória husi Postu Administrativu Aileu vila mak na’in-32, Postu Administrativu Remexiu na’in-sia (9), Laulara na’in-sia (9) no Lequidoe mak ita seidauk rejistu,” Diretór Servisu Saúde Munisípiu Aileu João de Deus relata.

Nia dehan, kona ba prevensaun ne’e Servisu Saúde Munisípiu Aileu kontinua halo hela fumigasaun no fahe abate tanba kazu dengue ne’e barak liu iha Postu Administrativu Aileu Vila

“Prevensaun no distribuisaun abatizasaun ne’e hahú husi Janeiru mai to’o agora ne’e, ita halo ona ba uma 216 no fumigasaun ita halo ona uma 631. Maibé kona ba estoke ai-moruk abatizasaun ho malation iha ne’e sufisiente hela. Estoke ba abate sei iha 90 no estoke ba malation ita sei iha litur 30 ne’ebé sei sufisiente hela,” nia dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!