DILI, 23 Fevereiru 2026 (TATOLI) – Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peska no Floresta (MAPPF) no Partnerships in Environmental Management for the Seas of East Asia (PEMSEA) husi Filipina lansa Projetu Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (ODA) iha Timor-Leste, ne’ebé sei implementa iha Likisá, Ataúru, Dili no Manatutu.
Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska, no Floresta, Marcos da Cruz, hateten projetu ida-ne’e realiza tanba serbisu hamutuk ho PEMSEA ho objetivu mak atu halo jestaun ba ambiente tasi iha Timor-Leste ka lixu plastiku mariña nian hodi halo resiklajen.
“Projetu ida-ne’e hala’o iha nasaun rua Filipina no Timor-Leste. Projetu ida-ne’e atu halo jestaun ba lixu plastiku ne’ebé afeta ba ita-nia biodiversidade, tanba ita mós iha prograna boot ida naran Ekonomia Azúl. Ida-ne’e haruka ita atu dezenvolve no proteje ita-nia tasi, maibé ita hotu hatene katak ita-nia komunidade sira soe lixu arbiru, entaun fó mós impaktu ba ita-nia animál tasi iha tempu udan”, ministru hateten iha Komoro
Governante ne’e informa katak projetu ida-nee hetan apoiu finanseiru husi Governu Korea Súl ho montante millaun $2 ne’ebé sei implementa husi PEMSEA husi Filipina.
“Ita sei estabelese unidade jestaun projetu nasionál ida iha MAPPF hodi serbisu hamutuk ho implementadór sira iha fatin haat ne’ebé identifikadu ona”, dehan.
Implementadór ba projetu ne’e mak MAPPF serbisu hamtuk ho Presidente Autoridade Munisípiu, autoridade lokál, komunidade ne’ebé hela iha zona kosteira no estudante sira husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) no Universidade Orientál Timor Lorosa’e (UNITAL) ne’ebé sei halo monitorizasaun ba projetu ne’e rasik.
Projetu ODA ne’e rasik asina ona iha Outubru 2025 no lansa iha Fevereiru 2026. “Loloos projetu ne’e implementa iha 2023, maibé tanba mudansa Governu, nune’e ita foin asina iha Outubru 2025. Nune’e, ohin lasamentu, hahú serbisu no sei hotu iha fin 2028”, nia adianta.
Relasiona ho implementasaun projetu ne’e, ministru husu ba komunidade labele soe lixu plastiku arbiru, maibé koopera no kontribui ba Projetu ODA.
“Ba ita-nia populasaun sira ne’ebé husi munisípiu Dili, Likisá, Manatutu no Ataúru ne’ebé hela iha kosteira labele soe plástiku arbiru, maibé kontribui rai plastiku iha lixeiru depois implementadór projetu ne’e bá foti hodi prodús fali ba materiál seluk. Se ita soe arbiru mak bee sei lori bá tasi hodi estraga biodiversidade”, nia hato’o.
Jerente ba Projetu ODA iha Timor-Leste, Won Tae Shin, hateten projetu ne’e sei la hamriik mesak, maibé koorpera ho Prezidente Autoridade, komunidade, no autoridade lokál sira iha kosteira hodi halo planeamentu liga ba jestaun rekursu tasi-ibun, jestaun lixu, no partisipasaun komunidade nian atu hamenus plástiku husi rai-maran, mota, molok bee lori ba tasi.
“PEMSEA prontu atu serbisu besik ho Governu hodi dezenvolve munisípiu tolu no parseiru sira hotu atu asegura projetu ida-ne’e hodi kontribui ba tasi ne’ebé moos liu no ekonomia azúl ida ne’ebé forte liu”, nia afirma.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





