iklan

JUSTISA, HEADLINE

Rede ba Rai organiza diálogu nasionál kona-ba polítika rai iha Timor-Leste

Rede ba Rai organiza diálogu nasionál kona-ba polítika rai iha Timor-Leste

Atividade diálogu entre Rede ba Rai no entidade governamentál iha Otél Timor , Kuarta (11/03/2026). Imajen TATOLI/António Daciparu

DILI, 11 Marsu 2026 (TATOLI)—Organizasaun Naun Governamentál, Rede ba Rai, Kuarta ne’e, organiza diálogu nasionál entre Governu no sosiedade sivil kona-ba polítika rai iha Timor-Leste, tanba organizasaun ne’e intende katak Governu iha kompromisu atu halo dezenvolvimentu ba rai Timor -Leste.

“Ami hakarak dezenvolvimentu susesu, tanba ne’e dezenvolvimentu tenke iha justisa ba povu Timor, nune’e sosiedade sivil husu no kontra dezenvolvimentu ida-ne’e ba komunidade ne’ebé rai privadu la’ós kestaun sé mak sai na’in, rai mak fatin ba moris no ba família hodi dezenvolve iha futuru,” Koordenadór Jerál Rede ba Rai, Pedrito Viera, hato’o ba Jornalista sira, iha Otél Timor, Kuarta ne’e.

Nia konsidera, Governu nia polítika atu halo dezenvolvimentu iha nasaun Timor-Leste seidauk tetu didi’ak tanba seidauk konsidera povu nia kondisaun moris.

“Ita hakarak progresu dezenvolvimentu, maibé ita mós hakarak iha serteza, labele iha komunidade lakon sira-nia direitu moris, ezemplu katak Governu presiza halo konsulta ba komunidade bainhira halo projetu, situasaun sira ne’e se hakarak halo kompensansaun tenke ho justu no dignu ba mekanizmu indemizasaun ba konflitu disputa rai,” nia akresenta.

Objetivu diálogu nasionál ne’e tanba atu haree ba situasaun polítika rai ne’e, tanba ne’e presiza bolu membru Governu sira hodi rona sira-nia pontudevista, perspetiva no polítika tanba kuaze tinan-lima nia laran iha aktu prátika ne’ebé hamosu violasaun grave ba komunidade nia le’et.

“Tuir observasaun Rede ba Rai, katak problema ne’ebé boot liu iha Timor la’ós krime no sosiál, maibé disputa rai. Nune’e ho tinan naruk no kleur sosiedade sivil, liu-liu Rede ba Rai Koko liga governante sira, liliu Ministériu Justisa atu fó tempu ba vítima sira hodi rona sira-nia halerik, bainhira hasoru despeju administrativu forsada. Ha’u hanoin tempu barak komunidade hakilar malu halo krítika maka’as ba Governu maibé iha tinan naruk nia laran lakohi rona no ignora lian sira ne’ebé komunidade hato’o,” nia katak.

Notísia relevante : Relatóriu Rede ba Rai hatudu feto falta direitu ba propriedade iha prátika patrilineár

Iha fatin hanesan, Vise-Primeiru Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun, Mariano Assanami Sabino, hatutan, Timor-Leste ukun-an ho objetivu atu povu nia moris di’ak, nune’e direitu ema-nia Konstituisionál mós hateten katak maski nia ema kriminozu mós tenke iha uma tanba fatin ne’e mak fó seguransa ba nia-an.

“Rai ne’ebé produtivu loloos fatin ba produsaun, ne’ebé ita depende ai-han husi rai seluk. Entaun kona-ba rai oinsá ita koordena tanba partidu polítiku barak liu lakohi ko’alia kona-ba rai, tanba problema ba rai uluk tempu portugés ita-nia rai boot oferese ba ema balun nu’udar kintál para halo to’os hanesan rai husi kultura, ikus oferese ba família halo to’os no halo natar,” nia relata.

Governante ne’e konsidera papél Rede ba Rai importante tanba bele fó advokasia ba povu atu sira nafatin sente katak povu mós na’in ba prosesu dezenvolvimentu.

“Ha’u ko’alia la’ós tanba sira defende atu nune’e labele, maibé ita presiza ordena no haree didi’ak katak kapitál Dili hanesan sentru ba kapitál ou nasaun ba Estadu, entaun mudansa ba dezenvolvimentu sempre la’o, entaun buka dalan justu ba ita hotu-hotu.  Ita presiza justu mak Abitasaun Komunitária ita la’ós uma iha, andar komesa sa’e ona para andar sira ne’e ema hela ba, tanba ita hatene katak Dili ne’e klo’ot, no illa Timor fahe ba rua nune’e pertense ba ita ne’e ki’ik liu, ho nune’e ita tenke jere ho didi’ak,” nia tenik.

Nune’e mós , Reprezentante Diretór OXFAM, Jude Pereira, subliña, Governu no komunidade presiza ko’alia ba malu, kona-ba progresu polítika Rede ba rai.

“Ko’alia kona-ba rai no aset sira Timor-Leste hatudu progresu importante tebes, liu-liu protesaun ba komunidade no feto sira iha direitu ba rai, no direitu sira ne’e ita halo protesaun maka’as. Husi diálogu ida-ne’e hamosu ideia sira no troka hanoin hodi buka solusaun ba malu ho direitu ba rai, liu-liu vítima feto nia direitu iha tempu funu ne’ebé agora hetan eviksaun,” nia reforsa.

Jornalista     : Natalino Costa

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!