LIKISÁ, 10 Abríl 2026 (TATOLI)—Autoridade Nasionál Petróleu (ANP), hamutuk ho Autoridade Marítima Nasionál (AMN), Ministériu Agrikultura Peska, Pekuária no Floresta (MAPPF), liuhusi Diresaun Jerál Peska, sesta ne’e, halo vizita kortezia hodi haree preparativu ikus husi kompañia Eni ne’ebé mak sai hanesan operadór atu fahe produsaun TL-SO-22-23 ne’ebé mak asina iha 2023.
Prezidente ANP, Gualdino do Carmo da Silva, hateten, iha 2023 empreza Eni hafoin asina kontratu fahe produsaun iha prosesu ka preparativu lubuk ida inklui preparasaun atu ezekuta programa, nune’e programa ida mak sira-nia kompromisu atu halo estudu komprensivu sísmiku atu leno estrutura tasi okos hodi hatene loloos fatin ne’ebé mak apropriadu atu halo perfurasaun ba mina ka gás, iha sira-nia área kontratu ne’ebé situada iha parte súl besik kampu Greater Sunrise.
“Ohin ita haree ró sísmiku ida ne’ebé mak empreza Eni Austrália ne’ebé kontratu ho kompañia Shearwater ne’ebé na’in ba ró sísmiku nian ne’e orsida tuku haat lorokraik sira sei arranka ona ba área kontratu iha tasi Timór, nune’e antes ba ita mai vizita hodi haree”, Gualdino do Carmo da Silva, hateten postu Tibar.
Maibé, tuir autoridade ANP ne’e, antes ró sísmiku mai loron lima liubá iha tiha ona ró tolu mak bá uluk ona área kontratu, inklui mós reprezentante husi Autoridade Marítima Nasionál no mós MAPPF. Iha ne’ebá sira-nia serbisu mak atu garante fatin ka área kontratu ne’ebé mak peskiza ne’e tenke livre husi atividade peska ninian, inklui sasán ka besi-rohan ne’ebé iha bee leten tenke hamoos hotu kedas.
“Ida-ne’e kooperasaun ne’ebé mak komprensivu tebes, iha atividade ne’e envolve barku boot sísmiku ne’e ida, barku atu apoiu atividade ne’e tolu, no barku ida atu fó apoiu lojístika ne’e ida, entaun iha ró lima ba operasaun ida-ne’e”, nia dehan.
Prezidente ANP énfaze, ida-ne’e kompromisu dahuluk empreza nian, saida mak nia sei hala’o mak durante peskiza sísmiku ba dimensaun rua (2D) 60 kilometru no peskiza ba dimensaun (3D) 1.500 kilometru kuadradu, atividade han tempu hamutuk loron 42. Ida-ne’e buat hotu la’o di’ak depoizde peskiza sira sei halo sira-nia estudu interpretasaun buat hotu la’o di’ak sira sei halo perfurasaun.
“ANP serbisu nafatin AMN, MAPFF no entidade relevante sira atu garante katak operasaun estudu sísmiku ne’e la’o ho di’ak tuir tempu ne’ebé mak estabelese ona. Ita sei monitoriza nafatin atu garante katak serbisu hotu la’o di’ak tuir planu ne’ebé iha ona”, dehan.
Lembra katak iha 2023 Autoridade Nasional Petróleu (ANP) reprezenta Ministériu Petróleu no Rekursu Minerál (MPRM) asina Kontratu Fahe Produsaun (KFP) TL-SO-22-23 ho Eni Timor 22-23 B.V.
Ida-ne’e nu’udar subsidiáriu ida husi Eni Italia ne’ebe inkorpora tuir lei Olanda iha loron 14 fulan-Dezembru tinan-2023. KFP ne’e rasik kobre área 4032-221 Kilómetru Kuadradu, no lokaliza iha parte súl Timor-Leste nian besik ba kampu Greater Sunrise no mós kampu Chuditch.
Bloku ida ne’e rasik sai hanesan bloku ida entre bloku 18 ne’ebé Governu Timor-Leste fó sai liu husi Lisensiamentu Segundu Ronda tinan 2019/2022.
Eni Timor 22-23 BV rasik iha kompromisu atu hala’o serbisu esplorasaun oinoin durante periodu dahuluk nian ne’ebé prezerva ona iha Artigu 4 husi KFP, hahú husi akizisaun dadus 3D sísmiku ho área kobertura maizumenus hamutuk 1.500 Kilómetru kuadradu no akizisaun dadus sísmiku 2D maizumenus 50 kilómetru.
Depoizde ramata tiha akizisaun seismiku, Eni Timor-23 BV sei kontinua ho interpretasaun dadus hirak referidu hodi bele kompriende no determina di’ak liu tan prospeitu perfurabel ne’ebé tuir mai sei halo perfurasaun iha tinan datoluk durante primeiru periodu esplorasaun nian.
Haree ba kompromisu hirak-ne’e hotu, Eni Timor 22-23 BV asegura ona ro SWY BLY ho ró apoiu sira atu ezekuta sira nian kompromisu ba akizisaun dadus 3D no 2D iha área kontratu nia laran.
Objetivu husi akizisaun sísmiku mak atu hatene didi’ak prospeitu Tithonian Dujong no tarjetu ba formasaun Echuca (BAPT) no horizon Permian (PERM). Ho nune’e, área sísmiku 3D nian sei kobre maizumenus 1,500 km2 (50 x 30 km) iha área PSC TL-SO 22-23 nomós dadus 3D sísmiku adisionál purvolta 35 km2 ba iha área Sikatan-1/ST1 nebe pertense ba PSC TL-SO 19-16 (operadór mak SundaGas Banda Unipessoal Lda).
Aleinde ne’e, kompromisu ba liña sísmiku 60 km 2D mós sei hala’o ho ninian orientasaun ne’ebé ba iha Nordeste- Sudueste no mós sei kobre área KFP TL-SO 19-16 hodi liga didi’ak posu Sikatan-1/ST1. Atividade operasionál ba akizisaun sísmiku sei hala’o maizumenus semana 10 nia laran molok ramata.
Ho ida-ne’e, ANP ho kontente hakarak anunsia ba publiku kona-ba ró levantamentu sísmiku SWY BLY no nia ró apoiu sira seluk ne’ebé tama ona mai iha área territóriu tasi Timor-Leste nian. Atividade sísmiku rasik hanesan pasu importante no signifikativu hodi hametin kompromisu nasaun nian hodi kontinua halo esplorasaun rekursu naturál hodi bele kontribui ba iha kresimentu ekonómiku ba tempu naruk.
SWY BLY rasik hanesan ró sísmiku ne’ebé iha teknolojia jeofíziku avansadu, hodi bele hala’o peskiza sísmiku iha área KFP TL-SO-22-23 ho objetivu atu haklean liu tan kompriensaun kona-ba jeolojia subterraneu no identifika rekursu idrokarbonu iha área hirak refere.
Dadus ne’ebé hetan liuhusi levantamentu sísmiku ida-ne’e sei kontribui ba desizaun perfurasaun, promove konfiansa investimentu, no suporta dezenvolvimentu sustentavel setór enerjia iha Timor-Leste.
Operasaun ida-ne’e mós reflete kolaborasaun ne’ebé di’ak entre Governu Timor-Leste no Eni no mós parseiru indústria sira hodi asegura katak atividade esplorasaun sira sei hala’o tuir padraun internasionál sira, prioritiza seguransa, protesaun ambientál no excelensa operasionál
Aleinde ne’e prezensa SW BLY hatudu Timor-Leste nia kompromisu atu kontinu esplora nasaun ne’e nia potensialidade iha tasi Timor-Leste nomós atu mantein transparénsia no responsabilidade iha jestaun rekursu naturál hodi bele fó benefísiu ba jerasaun ohin loron no jerasaun sira iha futuru.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo





