iklan

MUNISÍPIU, VIKEKE

Estadu no família haloot ona saudozu “Maurika” iha Uatulari

Estadu no família haloot ona saudozu “Maurika” iha Uatulari

Foto: Vitorino Lopes da Costa

VIKEKE, 15 Abríl 2026 (TATOLI) – Estadu liuhosi Konsellu Kombatente Libertasaun Nasionál (KCLN), hamutuk ho família, haloot ona saudozu Afonso Correia ho kódigu luta “Maurika” iha semitériu públiku Asamatadu, suku Makadique de Baixo, postu administrativu Uatulari, munisípiu Vikeke.

Afonso hetan diagnostiku tumor hafoin operasaun hosi doutór. Profisionál saúde konfirma katak tumor ne’e espalla ona ba orgaun seluk, no labele ona halo kontrolu ba moras ne’e. Ikusmai, saudozu Marika tenke hakotu iis iha HNGV iha loron 10 Abríl 2026, hodi husik hela nia kaben na’in rua, no oan na’in haat.

Reprezentante KCLN munisípiu Vikeke, Afonso Soares, hateten katak nia sente triste tanba lakon joven rezisténsia ida ne’ebé iha tempu rezisténsia fó apoiu boot ba luta libertasaun.

“Nune’e, ohin ita hotu hamutuk hodi agradese ba faluk no oan ki’ik sira, liuliu ba saudozu Afonso Correia ‘Maurika’ ne’ebé fila ona ba mundu seluk. Durante okupasaun Indonézia, ita fó forsa ba malu hodi luta ba ukun rasik-an, no agora ita ukun-an ona. Maibé ita-nia maluk husik ita tuir planu Maromak nian,” nia dehan.

Nia fó hanoin ba família katak liu fulan ida, família tenke lori dokumentu saudozu nian ba KCLN Vikeke, inklui dokumentu oan sira nian, atu bele halo transferénsia pensaun ba oan sira.

Biografia

Saudozu Afonso Correia (Maurika) moris iha loron 6 Dezembru 1970 iha suku Makadique, husi aman Gamo Boro no inan Du’u Rubi. Nia oan-mesak. Saudozu kaben-na’in no iha oan na’in haat (4).

Kontribuisaun saudozu Maurika ba luta libertasaun nasionál hahú iha loron 2 Agostu 1989, bainhira nia envolve an iha Dewan Solidaritas Mahasiswa Timor-Timur, ne’ebé halo asaun hasoru militár Indonézia.

Iha períodu loron 1 Dezembru 1991 to’o 31 Dezembru 1992, saudozu envolve iha frente klandestina hanesan estafeta ligasaun ho frente armada iha organizasaun CNRM-ODIR, ho nia responsável João Bosco (Hadomi).

Husi loron 1 Janeiru 1993 to’o loron 14 Setembru 1998, nia kontinua envolve iha frente klandestina hanesan membru estafeta ligasaun frente armada iha organizasaun CNRM-ODIR, ho responsável Lorensu Sarmento (Uairia).

Husi loron 15 Setembru 1996 to’o loron 25 Outubru 1999, saudozu envolve iha frente klandestina hanesan membru estafeta ligasaun frente klandestina iha organizasaun CNRT-FPI, ho responsável Plácido da Silva (Mauala). Saudozu hetan pensaun nível 8 a 14 (Grau 3) ho Ordem Nicolau Lobato.

Nia mos hamutuk ho Juventude Loriku Asuwain hodi halo demonstrasaun hasoru militár Indonézia. Saudozu hetan prizaun preventiva, persegiu no tortura durante envolve iha luta libtertasaun.

Serimónia fúnebre ba saudozu Maurika ne’e hetan partisipa husi Gabinete Prezidente Repúblika, KCLN nasionál no munisípiu Vikeke, Komandante Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Superintendente Xefe Polísia António Rego Fernandes, veteranu Uatulari, joven rezisténsia, autoridade lokál no família.

 

 

Jornalista: Vitorino Lopes da Costa
Editór: Filomeno Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!