iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Restaurasaun Independésia: papél juventude iha konstrusaun pátria ida ne’ebé justa, inkluziva no reziliente

Restaurasaun Independésia: papél juventude iha konstrusaun pátria ida ne’ebé justa, inkluziva no reziliente

Estudante Fakuldade Direitu UNTL Cesar João. Foto:Afonso do Rosário

DÍLI, 20 Maiu 2026 (TATOLI) – Estudante universitáriu husi instituisaun ensinu superiór oioin konsidera katak selebrasaun tinan-24 Restaurasaun Independénsia tenke sai hanesan momentu ida atu halo reflesaun nasionál kona-ba progresu sira ne’ebé alkansa tiha ona, dezafiu sira ne’ebé sei eziste no papél juventude nian iha konstrusaun pátria ida ne’ebé justa, inkluziva no resiliente liután.

Afirmasaun ne’e hato’o relasiona ho tema selebrasaun ba tinan ida ne’e: “Hamutuk ita sei harii pátria ida ne’ebé justa, inkluziva no reziliente liután”, hodi defende mós katak joven sira tenke asume papél ida ne ne’ebé ativa liu tan hodi hametin unidade nasionál, pás, estabilidade no dezenvolvimentu sustentável liuhusi edukasaun, kontrolu sosiál, voluntáriu no partisipasaun sívika.

Tanba ne’e, estudante Fakuldade Direitu Universidade Nasionál Timor Lorosa’e Cesar João hatete Timor-Leste hetan independénsia, tanba sakrifísiu husi povu timoroan tomak no akresenta katak selebrasaun tinan-24 Restaurasaun Independénsia tenke lori reflesaun foun kona-ba justisa sosiál.

Tuir estudante ne’e, Timor-Leste kontinua hasoru problema sosiál oioin, liliu iha área edukasaun no saúde, inklui diskriminasaun no dezigualdade ne’ebé afeta diretamente populasaun.

“Tema tinan ida ne’e fó hanoin mai ita hotu katak importante tebes atu harii pátria ida justa, ne’ebé sidadaun hotu-hotu bele hetan asesu ba justisa sosiál no sente katak sira pertense duni ba Estadu,” nia hatete ba Tatoli, Tersa ne’e.

Cesar João mós subliña katak inkluzaun presiza partisipasaun ativa husi sidadaun hotu iha desizaun nasionál sira no alerta kona-ba prátika hanesan rejionalizmu, partidarizmu, familiarizmu no diskriminasaun sosiál ne’ebé, tuir nia, kontinua hafahe sosiedade timoroan.

Nu’udar joven no estudante ida, nia defende katak kontribuisaun prinsipál juventude nian ba nasaun mak liuhusi kontrolu sosiál ida responsável no rigorozu ba desizaun públika sira, atu garante transparénsia no ekilíbriu iha governasaun.

Iha parte seluk, estudante Departamentu Kontabilidade Fakuldade Business and Management husi Dili Institute of Technology, Minggilina Sirk da Costa konsidera Timor-Leste rejista progresu iha estabilidade polítika no fortalese instituisaun Estadu sira.

Maski nune’e, nia refere katak nasaun ne’e sei kontinua hasoru dezafiu signifikativu sira hanesan kiak, dezempregu, desigualdade sosiál no difikuldade iha setór edukasaun no saúde.

“Konstrusaun nasaun labele haree de’it husi infraestrutura fízika sira, maibé tenke mós mellora kondisaun moris populasaun nian,” nia friza.

Estudante ne’e akresenta katak joven sira tenke kontribui ba dezenvolvimentu nasionál liuhusi dixiplina, responsabilidade no kompromisu ba estudu, no mós defende promosaun toleránsia, respeitu ba diferensa sira no kultura pás.

Minggilina mos insentiva joven sira atu partisipa iha atividade voluntáriu, kampaña sensibilizasaun ambientál no inisiativa edukasaun sívika, ho konsidera katak juventude iha papel fundamentál ida iha preparasaun ba futuru, liliu iha momentu ne’ebé Timor-Leste prepara-an atu enfrenta dezafiu rejionál foun sira iha kontestu rejionál no globál.

Ideia ne’ebé hanesan hato’

estudante Departamentu Direitu husi Universidade Católika Timorense Otélio José de Carvalho Babo. Foto:Afonso do Rosário

o mós husi estudante Departamentu Direitu husi Universidade Católika Timorense Otélio José de Carvalho Babo no afirma katak tema selebrasaun tinan ida ne’e reflete nesesidade atu konsolida konstrusaun Estadu hafoin períodu konflitu, no reforsa demokrasia no dezenvolvimentu sosioekonómiku.

Tuir Otélio Babo, justisa tenke sai prioridade prinsipál ida ba nasaun, tanba ne’e sai hanesan baze atu garante igualdade oportunidade no kombate desigualdade sosiál.

“País tenke serve sidadaun hotu-hotu hanesan no la benefisia de’it grupu ki’ik ida,” nia defende.

Estudante ne’e mós apela ba líder nasionál sira atu asume lideransa ida ne’ebé bazeia ba servisu públiku no responsabilidade morál, ho afirma katak lidera nasaun la’ós de’it okupa kargu ida, maibé servi povu ho atitude ezemplár.

Otélio Babo hato’o mós mensajen motivasaun ba joven sira hotu atu iha valór morál no espiritual hodi valoriza edukasaun, hasae koñesimentu siéntifiku no partisipa ativamente iha asaun voluntáriu no respeita prinsípiu umanidade no konvivénsia sosiál.

Estudante Universidade Oriental Timor Lorosa’e Joanico Mariz das Neves. Foto:Afonso do Rosário

Entretantu, estudante Universidade Oriental Timor Lorosa’e Joanico Mariz das Neves lembra katak Timor-Leste konsege restaura nia independénsia hafoin luta naruk ida kontra okupasaun indonézia no salienta katak nasaun konsege konstrui Estadu demokrátiku dezde 2002.

Maske nune’e, nia konsidera katak sei iha lakuna barak iha setór esensiál sira hanesan edukasaun, saúde, turizmu, agrikultura no infraestrutura bázika.

Nia haktuir, komunidade rurál barak kontinua la asesu ba estrada no servisu báziku sira, situasaun ne’ebé difikulta sira lori produtu agríkola ba merkadu, atividade ne’ebé sai hanesan prinsipál fonte rendimentu husi populasaun rural, alende agricultura subsisténsia, no dezenvolvimentu ekonómiku.

Joanico Mariz das Neves mós kritika ezisténsia prátika familiarizmu, partidarizmu no korrupsaun iha instituisaun Estadu sira no apela atu reforsa integridade no responsabilidade polítika.

Estudante ne’e defende katak joven sira tenke assume postura kritika no partisipativa ba problema nasionál sira, ho objetivu kontribui ba dezenvolvimentu liuhusi unidade, pás no estabilidade.

Notísia relasionada:Restaurasaun Independénsia ba da-XXIV, estudante UNITAL halo limpeza iha Jardín Motael

Jornalista: Afonso do Rosário

Editora: Isaura Lemos de Deus

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!