DILI, 02 Juñu 2026 (TATOLI)—Governu Konstiusionál da-sia (IX) hili loron 05 fulan-Juñu sai hanesan loron nasionál oseanu, atu hanorin timoroan hotu-hotu iha responsabilidade atu prezerva tasi sai hanesan patrimóniu nasionál no identidade kulturál Timor-Leste.
Vise Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, konsidera tasi hanesan patrimóniu nasionál, fonte moris ba komunidade iha área kosteira no elementu importante ba dezenvolvimentu sustentavel iha rai-laran.
“Tasi maka parte importante ida husi identidade kulturál povu timoroan no patrimóniu ida ne’ebé tenke rai no proteje ba jerasaun sira tuir mai,” Vise-Primeiru-Ministru ne’e hateten ba jornalista sira iha Sentru Konvensaun Dili (CCD, sigla portugés) Kaikoli, ohin.
Governante ne’e dehan, loron nasionál oseanu fó hanoin ba timoroan sira kona-ba responsabilidade hamutuk atu proteje Timor-Leste tasi, promove prátika peska sustentável no garante konservasaun ekosistema mariñu sira-ne’ebé sustenta moris no dezenvolvimentu ba timor-Leste.
“Ha’u reafirma fila-fali kompromisu atu implementa polítika no planu asaun ba promosaun ekonomia tasi ne’ebé reziliente no sustentável iha ita-nia rai doben. Hanesan mós prioridade ba protesaun ambientál, kombate poluisaun iha tasi no jestaun sustentável ba rekursus sira husi tasi no iha área kosteira,” nia dehan.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Expedito Dias Ximenes, konsidera tasi sai elementu ida ba ema-nia moris ekonomia Timor-Leste, nune’e Governu Konstitusionál da-sia (IX) mós tau prioridade ba ekonomia azúl.
“Ekonomia azúl ne’ebé rejeliente no sustentavel ne’e importante mak ita tenke kuidadu no prezeeva ita-nia tasi,” nia hateten.
Tanba ne’e, nia dehan, órgaun komunikasaun sosiál iha papel importánsia atu disemina informasaun kona-ba importante no valór akresentadu ne’ebé mai husi tasi.
Reprezentante komunidade ne’ebé hela besik área kosteira Dili, Felizarda Magno, hateten nia prefere hela besik área kosteira tanba durante ne’e sira-nia moris dependénsia ba rekursu tasi nian liuliu atividade peska.
“Timor nia tasi nakonu ho rikusoin oioin liuliu ninia ahu-ruin (corál), tanba ne’e ita tenke kuidadu nafatin. Hanesan mós ami hela besik tasi sempre halo atividade peska maibé ami la estraga ita-nia rikusoin. Ami ka’er de’it ikan hodi ba faan iha merkadu hodi sustenta nesesidade família nian,” nia dehan.
Nia mós relata katak, tanba Governu no autoridade lokál sira implementa ona tara bandu ba tasi, entaun alternativa ida-ne’e di’ak tebes atu evita ema estraga ekosistema tasi, maibé tenke kuda ai-parapa no mangrove atu nune’e bele garante nafatin ekosistema no fó mahon ba balada tasi sira.
“Bainhira ita prezerva ita-nia tasi ho di’ak no garante ninia biodiversidade ne’ebé furak sei atrai turista sira mai vizita ita-nia rai. Normalmente osan sei sirkula iha ita-nia rain,” nia hateten.
Jornslista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes




