DILI, 08 Juñu 2026 (TATOLI)-Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, apela ba funsionáriu, deputadu no sidadaun sira hotu atu bainhira kondús karreta no motorizada labele kaer telemovel iha liman, hodi prevene asidente tráfegu to’o hakotu vida.
“Iha kazu foin lalais ne’e, ema hadau telefone, tanba as vezes ita kaer telefone iha liman, se lae sena iha kapasete, monu mate. Iha ona vítima, ohin loron kriminalidade iha ita-nia rai, tanba ita mak permite,” nia hato’o liuhusi reuniaun plenária iha Parlamentu, ohin.
Nia hateten, Kódigu Estrada permite polísia tránzitu toma medida.
“Ohin loron ita haree CCTV iha ne’ebé [de’it] ka’er hetan sansiona. Sidadaun iha sidade laran presiza iha pás ho estabilidade iha ema hotu nia vida,” nia tenik.
Iha fatin hanesan deputada, Angela Maria Coruvelo, husi bankada Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés) preokupa iha kazu na’ok [hadau] telemóvel hasoru sidadaun feto nai’n-rua iha área Praia dos Coqueiros, Dili, ne’ebé rezulta sidadaun feto ida lakon vida hafoin hetan asidente durante tentativa hasoru suspeitu na’in-rua iha domingu kalan.
Nia hateten, akontesimentu ne’e labele sai estatístika kriminál ida ne’e tenke sai xoke ba konsiénsia nasionál tanba kazu ne’e la’ós foin dahuluk akontese.
“Maibé, beibe’ik ona tinan kotuk inan ida ho nia oan ki’ik, bainhira ho motor nia oan tenke lakon vida tanba asaun kriminál hanesan,” nia lamenta.
Nia konsidera violénsia iha dalan públika no kriminalidade foinsa’e nian faktu katak autór prinsipál joven na’in-rua, hatudu hasoru daudaun krize sosiál no família ne’ebé sériu.
Hodi dehan, iha Kódigu Penál artigu 40 katak labarik ne’ebé menus husi tinan 16 labele responsabiliza penalmente ba sira-nia kazu, labele submete ba sistema prizaun baibain nian, rejime espesiál ba joven fó prioridade ba edukasaun duke penaliza sira ho krime ne’ebé todan.
Deputada ne’e, rekoñese ida-ne’e loos duni, maibé protesaun legál labele sai justifikasaun ba impunidade, labarik sira ne’ebé komete krime labele husik livre hodi filafali ba komunidade no komete filafali krime no sai fali ameasa públika.
“Sira, tenke submete ba medida preventiva no edukativa, hodi nune’e ita bele evita kazu sira ne’e, iha oin mai,” nia katak.
Hodi apela, ba inan-aman atu halo kontrolu ba oan sira tanba sira mak sai baze ba sensibilizasaun. No presiza deteta sasán sira ne’ebé hadau lori ba iha ne’ebé, ba iha Ministériu Justisa atu reforsa implementasaun Lei Protesaun ba Labarik no Joven iha Perígu no kria lala’is sentru reabilitasaun ne’ebé adekuadu ba minoridade sira ne’ebé komete krime grave hodi nune’e bele hetan edukasaun morál di’ak ba sira.
Nia husu Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) atu hametin liután vizibilidade iha sidade laran liuliu iha área risku no presiza investe iha iluminasaun públika no kámara CCTV.
“Husu ita-nia polísia atu bele identifika lalais joven na’in-rua ho krime labarik sira seluk ne’ebé agora daudaun buras tebes iha ita-nia nasaun,” nia realsa.
Prezidente Komisaun A ne’ebé Trata Asuntu Konstituisionál no Justisa, Natalino dos Santos, dehan iha lei vijente minoridade halo krime la hetan responsabilidade no nu’udar Estadu direitu demokrátika ratifika konvensaun internasionál proteje ida ne’e.
Tuir nia, ida-ne’e sai lakuña bele haree medida seluk no bele halo alterasaun ba lei ne’ebé iha maske nia agora labele hetan penalizasaun no nia to’o idade 18 bele kumpri nia responsabilidade ou nia ba halo serbisu komunitáriu.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Evaristo Soares Martins




