iklan

INTERNASIONÁL, DILI

Xanana reafirma importánsia direitu tasi-ekonomia azúl iha konferénsia IPDM Lisboa

Xanana reafirma importánsia direitu tasi-ekonomia azúl iha konferénsia IPDM Lisboa

 

DILI, 27 Juñu 2026 (TATOLI)– Primeiru-Ministru, Kayrala Xanana Gusmão, reafirma importánsia direitu tasi –ekonomia azúl iha konferénsia da-lima anuál Institutu Portugés Direitu Tasi nian (IPDM), iha Fakuldade Direitu Universidade Lisboa, Portugal.

Primeiru-Ministru, Kayrala Xanana Gusmão, hato’o agradese ba konvite hosi komisaun organizadora sira no reafirma katak prezensa kontinua iha konferénsia IPDM nian sai prova kooperasaun akadémika no institusionál entre Timor-Leste ho Portugal.

“Rezultadu sira ne’ebé Timor-Leste alkansa iha prosesu independénsia no delimitasaun fronteira marítima la’ós pertense bá individu, maibé bá povu Timor-Leste tomak, ne’ebé durante tempu naruk demonstra korajen, persisténsia no pasiénsia”, PM Xanana deklara iha ninia konferénsia IPDM Lisboa, kinta ne’e (25/06).

Nune’e, Xefe Governu dehan, apoiu husi komunidade internasionál, liuliu husi povu Portugál, Primeiru-Ministru konsidera ida-ne’e dezempeña papél importante iha prosesu konstrusaun Estadu Timor-Leste.

UNCLOS nu’udar pilár ba dezenvolvimentu jurídiku

Tanba iha área direitu Tasi, nia refere bá Konvensaun Nasoins Unidas kona-bá Direitu Tasi nian (UNCLOS 1982) – ne’ebé Timor-Leste ratifika ona liuhusi Resolusaun Parlamentu Nasionál Nu. 21/2002, hanesan baze importante bá rezolusaun fronteira marítima Timor-Leste ho Austrália no Indonézia. Entaun UNCLOS kontinua relevante iha enfrenta dezafiu globál hanesan mudansa klimátika, poluisaun marítima no perda biodiversidade, no bele evolui liuhusi mekanizmu jurídiku internasionál inklui tribunál hanesan Tribunál Internasionál Justisa (ICJ) no Tribunál Internasionál ba Direitu Tasi nian (ITLOS).

“Timor-Leste uza mekanizmu konsiliasaun obrigatória bá primeira vez iha istória UNCLOS atu rezolve diferendu fronteira marítima ho Austrália, no hein katak esperiénsia ida-ne’e bele sai referénsia bá rezolusaun pasífika diferendu iha rejiaun”, nia tenik.

Líder polítiku ne’e mós apela bá parte hotu atu hametin kooperasaun entre viziñu sira, inklui iha setór peska, navegasaun, konservasaun marítima no seguransa marítima.

“Tanba iha área ekonomia azúl, Governu Timor-Leste aprova ona “Polítika no Plano Asaun bá Promosaun Ekonomia Maritima Reziliente no Sustentável 2025-2035”, ne’ebé iha objetivu atu transforma Tasi sai motór dezenvolvimentu nasionál”, nia deklara.

Tanba tuir Xanana Gusmão, tasi Timor-Leste hanesan identidade nasionál no asset estratéjiku importante, liu-liu tanba nasaun ne’e iha área Triângulu Korál, Rejiaun ida ho biodiversidade aas liu. Maibé, rejiaun ne’e enfrenta ameasa grave hanesan mudansa klimátika, subida nível tasi, poluisaun no peska ilegál ne’ebé presiza resposta internasionál koordenadu.

Governu Timor-Leste sei kontinua investe iha peskiza siénsia marítima no kooperasaun internasionál atu asegura sustentabilidade ekosistema maritimu.

“Hein katak joven timoroan sira ne’ebé partisipa iha “Escola de Verão” kona-bá ordenamentu espasu marítimu sei kontribui bá jestaun sustentavel tasi no dezenvolvimentu nasionál”, nia akresenta.

Jornalista: Alexandra da Costa
Editór: Rafael Ximenes Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!