DILI, 03 Jullu 2026 (TATOLI) — Konsellu Emprezariál Timor-Leste-Austrália (TL-ABC) lansa ofisialmente Ajenda Advokasia 2026-2030, planu reforma ba tinan lima ne’ebé dezenvolve bazeia ba kontribuisaun husi ninia membru sira hodi hametin ambiente emprezariál iha Timor-Leste, fó apoiu ba reforma Governu nian iha liña ho kompromisu nasaun nian iha membru ASEAN nian no Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK).
Ajenda ne’e rasik hanesan roteiru prátika ida atu hamenus obstákulu oioin ne’ebé negósiu sira hasoru, hahú husi lisensiamentu no despaxu Alfándega, asesu ba finansiamentu, propriedade rai, no fornesimentu enerjia. Dokumentu ne’e dezenvolve liuhusi levantamentu, entrevista ho membru sira, no revizaun regulatóriu, no hetan aprovasaun iha reuniaun jerál TL-ABC.
Líder Estratéjiku TL-ABC, Catherine White, hateten lansamentu ajenda ne’e nu’udar marku signifikativu ba organizasaun ne’e, ne’ebé estabelese iha tinan 2024 nu’udar plataforma kooperasaun bilaterál entre Timor-Leste no Austrália iha área komérsiu, investimentu, no dezenvolvimentu setór privadu.
“Ohin, hanesan momentu orgullu ida ba Konsellu Emprezariál Timor-Leste-Austrália. Ajenda advokasia ida-ne’e reprezenta lian koletivu husi ita-nia membru sira kona-ba oinsá ita bele kolabora ho Governu no parseiru sira hodi apoia kreximentu setór privadu Timor-Leste nian”, Catherine hateten iha lansamentu ajenda ne’e.
Nia esplika katak TL-ABC daudaun iha membru liu 50 husi setór oioin, inklui turizmu no ospitalidade, konstrusaun, lojístika, manufatura, servisu finanseiru, teknolojia, marítima, no enerjia. Kompañia hirak ne’e emprega maizumenus traballadór na’in-5.000, ne’ebé halo TL-ABC sai reprezentante signifikativu ba setór privadu formál iha Timor-Leste.
Tuir Catherine, ajenda ne’e bazeia ba esperiénsia sira iha mundu reál husi negósiu sira, tantu susesu sira no dezafiu sira ne’ebé sira hasoru, no hein katak sei forma baze ba diálogu konstrutivu ho Governu.
Nia subliña katak ajenda ne’e la’ós krítika ida ba polítika Governu nian, maibé hanesan roteiru implementasaun ida ne’ebé ho objetivu atu ajuda tradús polítika sira ba rezultadu tanjivel sira ba negósiu sira.
“Reforma sira ne’ebé ami dudu aliña ho prioridade sira Governu nian no kompromisu sira Timor-Leste nian ba ASEAN no OMK. Ami hakarak sai hanesan parseiru konstrutivu ida ne’ebé ajuda tradús polítika sira iha rezultadu tanjivel sira”, nia hateten.
Ajenda Advokasia TL-ABC harii iha pilár prinsipál lima: reforma administrativa no regulatória, investimentu no sistema finanseiru, hasa’e produtividade laborál no mobilidade traballadór, dezenvolve setór ekonómiku ne’ebé kompetitivu, no hametin parseria ekonómika entre Timor-Leste no Austrália. Pilár lima ne’e tradús ba prioridade estratéjiku 13.
Prioridade prinsipál balun ne’ebé propoin inklui reativa Komité Nasionál ba Fasilitasaun Komérsiu nu’udar fórum ofisiál ba diálogu Governu-setór privadu, estabelese grupu traballu tékniku Impostu ba Valór Akrexentadu (IVA) hodi apoia implementasaun fazeada, aselera prosesamentu vistu negósiu, habelar utilizasaun sistema pagamentu dijitál, hadi’a destinu turizmu ho Ministériu Turizmu no destinu hametin diálogu ho Eletrisidade de Timor-Leste (EDTL) kona-ba dezenvolvimentu enerjia renovavel.
Aleinde ne’e, TL-ABC mós dudu atu hametin relasaun ekonómika entre nasaun rua ne’e liuhusi diskusaun kona-ba Akordu Double Tax Avoidance no habelar austrade nia prezensa hodi hasa’e komérsiu rua no investimentu.
Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, hato’o nia apresiasaun ba lansamentu ajenda ne’e, hodi bolu realizasaun ne’ebé signifikativu ba organizasaun ne’ebé relativamente joven.
“Ha’u kongratula Konsellu Emprezariál Timor-Leste Austrália nian ba lansamentu husi nia Ajenda Advokasia 2026–2030. Iha tempu badak dezde nia fundasaun iha 2024, organizasaun ida-ne’e sai hanesan lian ida ne’ebé importante tebes ba mundu emprezariál nian,” nia hateten.
Nia subliña katak TL-ABC hanesan organizasaun ida ne’ebé independente, lidera husi negósiu, enkuantu Governu Austrália fó de’it apoiu inisiál ba formasaun rede nian.
Nia haktuir katak setór privadu iha papél estratéjiku iha Timor-Leste nia dezenvolvimentu nasionál liuhusi kriasaun empregu, dezenvolvimentu abilidade forsa traballu, investimentu, no diversifikasaun ekonómika.
Nia hatutan katak Austrália apoia Timor-Leste nia esforsu reforma ekonómika, inklui implementasaun kompromisu ASEAN no OMK nian, liuhusi parseria ne’ebé foka ba kreximentu komérsiu, investimentu, no kapasitasaun setór privadu.
“Ami fiar katak iha nafatin oportunidade barak atu dezenvolve liuhusi kolaborasaun besik entre Governu, komunidade emprezariál, no parseiru dezenvolvimentu sira. Ho kolaborasaun ne’ebé maka’as, Timor-Leste nia potensiál bele transforma ba kreximentu ekonómiku ne’ebé sustentavel”, Wilson dehan.
Iha okaziaun ne’e, embaixadór fó sai mós katak Austrália no Governu Timor-Leste sei hala’o fali Fórum Emprezariál Timor-Leste–Austrália ba datoluk iha tinan ne’e iha formatu negósiu ba negósiu (B2B), hodi halibur atór emprezariál sira husi nasaun rua ne’e hodi esplora oportunidade parseria no investimentu foun.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




