iklan

NASIONÁL, HEADLINE

Prezidente Repúblika deskreve Paula Pinto nu’udar figura integridade no dedikasaun boot

Prezidente Repúblika deskreve Paula Pinto nu’udar figura integridade no dedikasaun boot

Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, fó omenajen ikus ne'ebé emosionál ba ativista Paula Pinto. Foto/Prezidénsia Repúblika

DILI, 14 Jullu 2026 (TATOLI)-Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, fó omenajen ikus ne’ebé emosionál ba ativista Paula Pinto, hodi deskreve nia nu’udar “pilár nonook ida” iha luta ba independénsia Timor-Leste nian no figura ida ne’ebé dedikadu, koerente no iha integridade metin.

ha serimónia fúnebre ne’ebé realiza iha Dili, Xefe Estadu hateten Paula Pinto nia viajen tinan 50 hamutuk ho povu timoroan, maktoban nu’udar tradutora profisionál iha Uniaun Europeia, nia sempre buka tempu atu apoia rezisténsia timoroan.

Ramos-Horta haktuir katak iha loron balun antes Paula Pinto husik iis, nia parseiru Roque Rodrigues sira hasoru hodi deskreve katak Paula mós fó mestre ba ninia preferénsia hodi tuur iha “liña kotuk” no iha “nakukun laran”, hodi enfatiza katak ninia serbisu durante moris tomak define ho diskrisaun ne’ebé kle’an, la’ós buka rekoñesimentu.

Xefe Estadu hateten katak Paula Pinto nia kontribuisaun boot liu akontese nu’udar faze finál ne’ebé krítiku tebes iha tempu okupasaun Indonézia nian. Iha inísiu tinan 1999, nia viaja mesak bá Jakarta hodi harii eskritóriu apoiu ba líder ne’ebé prizioneiru hela, Kay Rala Xanana Gusmão, hodi sai ligasaun vitál ba diplomasia internasionál no lojístika.

Paula Pinto hamutuk ho Kirsty Sword no Natacha Meden, sira na’in-tolu imprensa internasionál bolu ho naran “Charlie’s Angels”, hodi jere komunikasaun ne’ebé kompleksu ne’ebé lori ba Konsulta Populár 1999. Nia mós iha papél importante iha operasaun segredu no seguransa aas ne’ebé asegura Xanana Gusmão nia viajen ho seguru bá Darwin liu tiha referendu.

Liutiha restaurasaun independénsia iha 2002, Paula Pinto hela nafatin iha Timor-Leste, hodi dedika tinan 24 ikus ninia moris nian hodi harii nasaun foun hanesan administradora no asesora ne’ebé konfiavel ba CNRT.

Prezidente nota katak nia mak figura kbiit-la’ek ida ho integridade ne’ebé metin no hetan respeitu husi liña polítika hotu.

“Nia halo ita-nia kauza sai hanesan kauza ba ninia moris rasik. Maski Paula Pinto evita sai iha oin, ninia naran no “kontribuisaun nonook” agora hakerek metin ona iha istória viajen Timor-Leste nia ba liberdade”, dehan.

Paula Ferreira Pinto, tinan 69, hakotu iis iha Ospitál Nasionál Guido Valadares Dili iha loron 13 Jullu 2026 tanba moras. Nia hanesan ativista portugés ida ne’ebé fó kontribuisaun signifikativa ba kauza timoroan nian. Entre ninia realizasaun sira ne’ebé notavel liu maka kriasaun husi rede apoiu ida ba Xanana Gusmão durante tempu ne’ebé nia dadur iha prizaun Indonézia.

Jornalista: Arminda Fonseca 

Editora: Maria Auxiliadora 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!