DILI, 08 novembru 2021 (TATOLI)—Sobrevivente Masakre 12 Novembru, Joana Dias, hateten uluk envolve an iha manifestasaun 12 novembru 1991 ba Timor-Leste nia autodeterminasaun, agora prontu nafatin atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál liuhosi servisu iha Laboratóriu Nasionál hanesan koordenadora iha unidade tuberkuloze (TBC) nian.
Notísia Relevante: Gregorio Saldanha husu Governu apoiu saudozu Sebastião Gomes nia inan-aman
“Ha’u–nia kontribuisaun ba rai ida-ne’e, hanesan agora ha’u servisu iha instituisaun públiku iha área saúde, liu-liu iha Laboratóriu Nasionál, halai liubá unidade tuberkuloze, entaun iha ne’ebá ha’u dedika ha’u–nia an tomak atu servi ba ita–nia maluk sira-ne’ebé ho moras tuberkuloze,” Sobrevivente 12 Novembru ne’e hateten ba Agência Tatoli, iha ámbitu komemorasaun masakre Santa Cruz ba dala-XXX, hafoin sai oradora iha semináriu ho tema “Espíritu Aswa’in 12 novembru nian, Juventude sai autór importante ba dezenvolvimentu nasionál”, ne’ebé realiza iha auditóriu Arkivu Muzéu Rezisténsia Timor–Leste (AMRT), Dili, sábadu ne’e.
Nia deside servisu iha unidade tuberkuloze tanba tuberkoluze iha Timor–Leste makaas tebes, no ho vontade servisu ne’ebé iha atu ajuda hodi detekta ba ema–nia moras tuberkoluze, nune’e doutor sira bele halo tratamentu hodi buka meiu atu hamenus moras ne’e.
“Iha ha’u–nia vizita, liuhosi ha’u halo supervizaun beibeik ba sub–distritu ka dala ruma ba diretamente iha pasiente nia uma, problema boot mak ekonomia ho situasuan agora. Hanesan ema ne’e kona tiha ona moras tuberkuloze, ninia uma no nia hahan laiha kondisaun,” nia dehan.
Bazea ba ida-ne’e, foin dadaun, sira halo enkontru iha Dioseze Díli no sira-nia parte fó hanoin katak Timor-Leste bele haree ba ai–moruk hodi halo tratamentu ba tuberkuloze, maibé tenke haree mós ba ema–nia nesesidade bázika.
Ezemplu, nia dehan, maske fó ai–moruk ba pasiente TBC hemu maibé ho kondisaun uma rai-rahun barak ne’e bele halo nia mear nafatin. Entaun, liuhosi ida-ne’e oinsá Governu esforsu atu bele halo no nahe netik simentu iha sira-nia uuma laran, atu nune’e nia hemu ai–moruk mós bele kura nia moras ne’e.
Servisu iha unidade tuberkuloze, tuir nia, atu salva ema-ne’ebé ho moras tuberkuloze liuhosi halo teste ho di’ak, nune’e bele hetan rezultadu ne’ebé dignu no doutor sira bele halo tratamentu ba moras tuberkuloze ne’e rasik.
“Moras tuberkuloze ne’e la’ós kona-da’et ba ema boot sira maibé kona mós ba labarik no joven sira. Aleinde ne’e, iha mós inan balun ne’ebé ho sira–nia oan ne’ebé sei kiik-oan ami halo ona teste ba sira–nia mear tasak, liuhosi doutor sira foti sai hosi sira–nia estomug no ami halo teste nia rezultadu hatudu pozitivu. Ida-ne’e mak ha’u–nia an tomak fó iha servisu ida-ne’e,” nia dehan.
Tanba, iha unidade tberkuuloze nia servisu la’ós pasiente ida mai loron–loron halo kontrola maibé pasiente ne’ebé foti amostra hosi munisípiu 12 inklui RAEOA, atu halo teste hodi deteta ba moras refere.
Aleinde servisu iha unidade tuberkuloze, sobrevivente 12 novembru ne’e hanesan mós inan ba nia oan sira hodi haree labarik sira-nia atividade iha eskola no iha uma. Aleinde ne’e, nia mós ajuda nia inan ne’ebé komesa ferik dauudaun no oinsá atu hatudu ezemplu ne’ebé di’ak iha komunidade no sosiedade ne’ebé nia hela bá.
Oinsá feto sira-nia envolvimentu iha dezenvolvimentu nasionál, nia hatán, agora kompara ho tempu uluk nian ne’e di’ak tebe-tebes tanba feto sira envolve ona iha setór agrikultura, saúde no baluun komesa envolve sira-nia an iha asosiasaun no sai emprezaria.
Tuir nia, feto sira mós kaer rasik sira–nia instituisaun no iha instituisaun Governu, feto sira mós asume kargu hanesan deputada, ministra, diretora jerál, diretora, xefe departamentu, maske la maioria maibé prezisa mós atu halo nível ida atu hanesan, no presiza mós atu hadi’a di’ak liután maluk feto sira iha área rurál nia moris.
“Ha’u servisu iha fatin laboratóriu, ha’u sempre ba vizita teritóriu Timor nian no ha’u ba liu iha sub–distritu sira, ha’u haree rasik maluk feto barak sira lahetan buat ida. Sira–nia produtu lokál ne’ebé atu lori ba iha merkadu ne’e susar tebes, tanba ho ita–nia kondisaun estrada ne’ebé la di’ak, inklui transporte públiku atu lori produtu ba merkadu,” nia hateten.
Ba oin, Governu tenke haree atu bele hadi’a estrada sira tanba estrada iha fatin hotu-hotu iha problema hela. Se estrada hotu–hotu di’ak bele ajuda ona maluk feto sira iha área rurál, atu sira bele lori sira–nia produtu lokál hodi asesu ba iha merkadu.
Iha tempu funu, nia dehan, feto sira–nia envolvimentu iha dezenvolvimentu nasionál ladún iha maibé kona–ba luta ba libertasaun nasionál ne’e iha feto barak mak envolve no kontribui ba Timor-Leste nia ukun rasik an.
“Iha tempu uluk, ita araska tebe-tebes. Maibé iha feto, ita bele sura ho liman fuan de’it, hira mak evolve iha ne’ebá maibé agora ne’e lae. Tanba, iha tempu ita ukun rasik an ita labele dehan iha buat hotu ladi’ak maibé iha buat barak iha haree la’o di’ak ona no iha buat barak mós ita presiza atu hadi’a,” nia dehan.
Antes iha 12 novembru 1991, iha loron ai-funan saudozu Sebastião Gomes Rangel nian ne’e, iha loron 11 novembru lorokraik, Koordenadór Manifestasaun 12 Novembru, Gregorio Saldanha no Jacinto Alves, husu Joana Dias (ne’ebé iha biban ne’ebá ho idade foin mak halo tinan 19) atu dirije orasaun hosi Igreja Motael to’o mai Semitériu Santa Cruz.
Banhira membru militár Indonézia sira hahú tiru manifestante sira iha Semitériu Santa Cruz, Joana Dias, hamriik iha semitériu nia laran hodi kaer TOA (microfone) ida, hodi dirije orasaun nafatin ba nafatin.
Maske reja loos ka la loos, Joana Dias mós sai sasin hodi haree ho matan, militár Indonésiza sira tiru, baku-mate juventude sira no soe tama mate-isin sira-ne’e iha kareeta “HINO” nia laran.
Notísia Relevante: Sé Mak Responsabiliza? Xanana Gusmão!
Jornalista : Nelia Fernandes
Editór : Cancio Ximenes




