iklan

BOBONARU, HEADLINE, MUNISÍPIU, POLÍTIKA

Konsellu Veteranu Bobonaro husu komunidade nafatin selebra loron veteranu

Konsellu Veteranu Bobonaro husu komunidade nafatin selebra loron veteranu

Vise-Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Bobonaro, Lúcio Dinis Marques 'Onsar'. Imajen Tatoli/Sérgio da Cruz.

BOBONARO, 01 marsu 2022 (TATOLI) – Vise Prezidente Konsellu Veteranu Munisípiu Bobonaro (KVMB), Lucio Dinis Marques ‘Onsar’ husu ba komunidade sira Nafatin selebrA loron veteranu ho kari ai-funan, iha ida-idak nia fatin.

Maske antes ne’e Konsellu Veteranu hamutuk ho autoridade munisípiu sira hotu iha munisípiu Bobonaro, realiza enkontru hodi estabelese komisaun organizadora hodi trasa planu ba atividade komemorasaun loron importante ne’e, maibe tanba kestaun preparasaun ba kampaña eleisaun prezidensiál entaun labele labele realiza planu hirak ne’e.

“Ita ida-idak selebra loron veteranu iha uma de’it, maibe tenke iha konsiénsia katak loron ne’e importante ne’e, hadi hanoin hikas ita-nia eroi sira-ne’ebé mate tanba rai ida-ne’e, ne’ebe maski ita laiha atividade maibe tenke  fó omenajen atu sira bele moris di’ak iha mundu seluk,” nia informa ba jornalista sira, iha Maliana, tersa ne’e.

Tuir dadaus ne’ebe iha totál eroi ne’ebe sakrifika  vida tomak ba independénsia Timor-Leste, restu mortál tau iha osoáriu Maliana hamutuk 578. Hosi númeru ne’e na’in-299 mai hosi postu administrativu Maliana Vila, Lolotoe no Bobonaro. Enkuantu 279 mai hosi postu administrativu Cailaco, Balibo no Atabae ne’ebé lakon vida hosi hahú 1975 to’o 1999.

Loron Nasionál Veteranu

Komemorasaun Loron Nasionál Veteranu sira-nian iha loron 03 fulan-marsu, ninia abut mai hosi, bainhira Kay Rala Xanana Gusmão ho Ma’Huno Bulerek Carathayano (Bucar) reorganiza Luta Libertasaun Nasionál iha territóriu tomak iha 3 Marsu 1981.

Loron Nasionál Veteranu 03 marsu konsagra ona husi Estadu Timor-Leste liuhosi Lei Nú. 3/2016, nu’udár Loron Veteranu sira-nian. Data istórika ne’e liga ba Konferénsia

Nasionál FRETILIN nian ne’ebé hala’o iha Maubai, Viqueque.

Iha loron 03 marsu, ho orientasaun hosi membru CCF, sobrevivente rua, Xanana Gusmão no Ma’Huno, konfresista sira hili membru CCF na’in-sia (9) foun tan hodi foti desizaun importante lubuk ida, hodi reorganiza ita-nia luta libertasaun nasionál iha territóriu tomak. Rezisténsia Armada moris fila-fali iha ai-laran. Povu hetan fali nia esperansa.

Selebrasaun dahuluk Loron Veteranu akontese iha tinan 2017 ne’ebé prezide husi Prezidente Repúblika, Jenerál Taur Matan Ruak.

Loron 03 fulan-marsu hetan duni rekoñesimentu hanesan Loron Nasionál Veteranu sira-nian, data iha ne’ebé hala’o Konferénsia Nasionál FRETILIN nian dahuluk, harii Conselho Nacional da Resistência Timorense, no hili Xanana Gusmão hanesan Komisáriu Polítiku FRETILIN no Komandante FALINTIL nian.

Iha konferénsia refere define estratéjia tolu mak handesan; ida alarga no amplia frente polítika, organiza povu, no disemina forsa vida inimigu nian katak orienta ba sira-ne’ebé Indonézia uza hodi kaer kilat hodi ajuda sira.

Iha loron ne’e mak re-organiza estratéjia polítika, involve timor-oan hotu atu fó apoiu ba prosesu luta ba ukun rasik an, liuliu nomea lideransa foun ba komité sentrál FRETILIN no forma frente tolu hanesan diplomatika, klandestina no armada.

Loron 03 fulan-marsu 1981 mak loron importante hodi re-organiza estratejia polítika ba ukun rasik an ne’ebé lideradu hosi Xanana Gusmão depois hetan derota dahuluk hosi militár Indonézia hodi rezulta lideransa luta hanesan Saudozu Nicolau Lobato mate iha kombate iha loron 31 fulan-dezembru tinan 1978 hosi militár Indonézia, no tanba militár Indonézia harahun baze apoiu totalmente iha tinan 1978.

Veteranu sira iha razaun forte para eskolla 03 marsu sai sira-nia loron tanba tuir istória rezisténsia ninian, iha 03 marsu 1981, rezisténsia armada harii fila-fali sira-nia komandu ida hodi reorganiza fila-fali rezisténsia armada iha ailaran.

Loron ida-ne´e importante tebe-tebes, nune’e bele fó memória ba jerasaun foun sira hotu para sira bele hatene katak loron ida-ne´e duni rezisténsia armada harii hikas fali sira-nia organizasaun hafoin baze ba apoiu rahun.

Baze apoiu ne´e harii hikas liuhosi mobilizasaun kuadru polítiku no militár sira hosi Ponta Leste hamutuk ho maluk sira hosi rai-klaran to´o iha zona oeste nian, ne´ebé mak komanda hosi Saudozu Venâncio Ferraz. Loron ida ne´e mós atu hahí nafatin no fó rekuñesementu ba veteranu sira-ne´ebé mak mate ona no sira ne´ebé sei moris.

Jornalista   : Sérgio da Cruz

Editór         : Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!