iklan

NASIONÁL

“Sai tradutór ba membru UNAMET defísil tanba hetan ameasa hosi milísia”

“Sai tradutór ba membru UNAMET defísil tanba hetan ameasa hosi milísia”

Eis Prezidente RTTL. E.P no Eis Tradutór ba UNAMET, Francisco da Silva Gari. Imajen/Espesiál.

DILI, 05 setembru 2022 (TATOLI)–Eis Prezidente Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL) no Eis Tradutór ba membru United Nations Mission in East Timor (UNAMET), Francisco Gari, hateten servisu nu’udar tradutór ba membru UNAMET ne’e di’ak tebes maibé defisil tanba hetan ameasa hosi milísia sira.

Notísia Relevante: Lere: povu-nia brani iha konsulta populár mak Timor-Leste hetan independénsia

“Bainhira halo servisu tradutór ne’e di’ak tebes maibé iha servisu balun ne’ebé mak defisil tanba jornalista no tradutora balun hetan ameasa hosi milísa sira, tanba de’it lakohi pro-autonomia. Maibé momentu ne’e la’ós deskorajen ami atu para ho ida-ne’e no ta’uk labele domina ami, ami-nia hakarak ne’e oinsá para nasaun Timor-Leste deside ninia futuru momentu ONU nia prezensa,” Francisco Gari haktuir ba Agência Tatoli, iha nia kna’ar fatin Rádiu Liberdade, Hudi Laran, Dili.

Hala’o kna’ar hanesan durubasa iha biban ne’ebá, tenke barani hosi fó an ba risku no mate tanba hetan ameasa hosi membru milísia pro-autonomia. Ba iha munisípiu ne’ebé de’it, bainhira la’o hamutuk ho malae UNAMET sira, inimigu sempre tau matan ba timoroan sé mak sai tardutór ba malae hirak ne’e.

“Milísia sira kontinua ameasa no dehan ba ha’u katak “Kamu dari organisasi mana? Kamu mahasiswa atau tidak? Saya tidak suka orang mahasiswa masuk di wilayah saya”. Iha tempu ne’ebá ha’u nu’udar estudante, ha’u sente liafuan manas demais mai ha’u no ha’u tradús tiha liafuan Administradór nian ba malae no malae dehan nune’e ‘Ó dehan ba nia katak ha’u mai iha ne’e halo tradusaun de’it la’ós reprezenta organizasaun ruma’,” nia dehan.

Entaun administradór Maliana ne’e dehan “Kalau mau ke mana-mana harus lapor kepada kami supaya kami kawal kalian. Kalau tidak, nanti ditembak oleh orang FALINTIL. Itu tidak baik”. Nia tradus dalen ne’e ba malae UNAMET no malae ne’e dehan ‘loos’ tanba tuir akordu ne’ebé iha katak seguransa ne’e iha militár Indonézia nia liman.

“Malae UNAMET no tradutór sira-nia seguransa iha forsa Indonézia nia liman tanba sira mak halo seguransa ba prosesu Konsulta Populár 30 agostu 1999,” nia dehan.

Maski timoroan pro-autonomia ne’e la gosta tebes malae UNAMET no timoroan sira-ne’ebé servisu hamutuk ho UNAMET hanesan staff lokál, maibé Francisco Gari servisu hamutuk ho UNAMET ne’e konsege estabelese fatin ka eskritóriu ba UNAMET iha munisípiu sira iha territóriu nasionál.

“Administradór postu ho pro-autonomia sira la gosta duni ha’u maibé ha’u konsege hetan fatin no ami ho UNAMET sira hela, hodi halo servisu no akompaña situasaun rai-laran,” nia dehan.

Notísia Relevante: Konsulta Populár 1999, David Mandati telefone Xanana Gusmão iha Cipinang

Iha 30 agostu 1999, bainhira prosesu eleisaun la’o hela maibé membru milísia hamutuk ho autoridade Maliana nian hahú kaer joven sira hodi investiga.

“Ho ne’e ha’u ko’alia ho Polísia ONU nian hodi buka tuir hela joven no konsege salva hosi milísia,” Francisco dehan.

Iha Ulmera-Liquiçá

Ameasa ne’ebé nia hetan iha Maliana-Bobonaro, nia hetan tan ameasa iha Ulmera-Liquiçá. Iha Ulmera, nia esplika ba komunidade iha Ulmera katak ONU nia prezensa iha Timor-Leste ne’e atu hatene povu Timor-Leste nia hakarak.

Ameasa daruak mak bainhira halo edukasaun votante ba populasaun sira iha Ulmera-Casait nian no atu ba tama ‘masa tentang’ nian no iha ‘masa tenang’ ne’e joven ho membru FALINTIL oho xefe suku Ulmera nia subriñu.

“Entaun milísia nia boot komesa ameasa ona ami no hanoin atu oho ami maibé la konsege tanba Polísia no malae UNAMET iha hela sede suku,” nia dehan.

Ho ameasa ne’e, Gari hateten ba xefe suku Ulmera katak “Apapun yang terjadi bapak kelapa desa yang tanggung jawab; saida de’it mak akontese, xefe suku bia responsabilidade,” no momentu ne’e konsege retira. Maibé sira nafatin hakilar dehan; “Kamu sama orang PBB nanti kami tembak semua karena gara-gara kalian orang kami meninggal.”

“Entaun ha’u dehan ba sira iha problema liga ho ONU entaun ba keixa iha ONU nia edifísiu labele hakilar ami iha ne’e. Ami-nia prezensa iha ne’e la’ós atu seguransa maibé atu halo preparasaun ba konsulta populár nian,” nia hateten.

Nune’e, ba nia, konsulta populár sai hanesan istória boot ida ba povu no nasaun Timor-Leste, tanba liuhosi konsulta populár mak povu determina ona ninia futuru, nune’e husu joven atu aprende istória pasada hodi kontinua hatutan tanba buat ida atu ukun-an ne’e la’ós buat baratu ida.

Aprende no hatene istória pasadu ne’e importante ba joven sira tanba ukun-an ne’e selu ho mate no soe isin lemorai, fakar raan, tanba ukun-an ne’e la’ós tau iha bandeza mak aprezenta maibé ema mate liu 200.000.

“Nune’e aproveita tempu ne’e hodi halo planu da vida para aprende buat oin-oin no servi ita-nia nasaun, ho sentiment nasionalizmu, patriotizmu,” nia dehan.

Binhira nia envolve an hanesan tradutór iha prosesu ne’e tomak, antes ne’e nia iha ona esperiénsia tanba aprende ona dalen inglés no aprende envolve an iha luta ba libertasaun nasionál liuhosi organizasaun estudantil hodi luta ba Timor-Leste nia autodeterminasaun.

“Uluk ha’u eskola iha Universitas Timor Timur, estuda kona-ba Inglés nian maibé alende aprende inglés, ha’u nu’udar timoroan hamutuk ho kolega sira seluk hodi forma grupu ida naran Dewan Solidaritas Mahasiswa Pemuda Pelajar Timor Timur (DSMPPTT) iha tempu ne’ebá. Ami forma grupu no planu oinsá atu halo komunikasaun ho jornalista internasionál no nasionál hodi komunika sai kona-ba luta timor nian. Entaun, ita presiza komunidade internasionál liu-liu prezensa Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian importante ba futuru nasaun Timor-Leste nian hodi akompaña,” nia hateten.

Nune’e, bainhira ONU deside atu halo Konsulta Populár iha 1999 no UNAMET mai Timor-Leste, nia konkore ba vaga inglés hodi sai tradutora ba membru UNAMET sira kona-ba situasaun rai-laran liu-liu prepara ba Konsulta Populár 30 agostu nian.

“Molok tama 30 agostu aplikante sira ne’ebé mak pasa balun desloka ba munisípiu hodi halo servisu liga ho eleisaun nian no ha’u iha Dili servisu hamutuk parte eleitorál nian. Entaun, ha’u hanesan staf lokál iha momentu ne’ebá. Ha’u-nia servisu ne’e atu ba koordena ho adminsitradór postu sira atu buka fatin ba ONU hodi halo servisu,” nia dehan,

Esperiénsia di’akliu ne’ebé nia hetan duranta sai tradutór ba membru malae UNAMET, nia hatán, nia livre hodi hili no determina ba nia future no rai Timor-Leste nia destinu liuhosi votasaun eleisaun Konsulta Populár, 30 agostu 1999.

“Esperiénsia ne’ebé di’ak liu ba ita mak prezensa ONU nian ne’e hodi asegura no fó livre ita hodi ita determina futuru Timor-Leste nian liuhosi konsulta populár,” nia dehan.

Maske nune’e, iha biban ne’ebá ne’e, nia mós hetan esperiénsia moruk hodi hetan ameasa inklui ninia uma hela fatin, ninia sasán no livru eskola nian ho motor ida, membru milísia sira sunu mutuk tanba ema idenfika nia hanesan rezisténsia nia ema ne’ebé servisu hamutuk ho UNAMET.

“Ho ameasa ne’e, ha’u la toba iha ha’u-nia uma maibé toba iha kolega nia uma. Maibé ikus milisia hatene ha’u-nia uma no sira hatane dehan ha’u serbisu ho ONU, entaun sira sunu ha’u-nia uma, sunu ha’u-nia livru inklui ha’u-nia motor ida,” nia dehan.

Maibé ida-ne’e la’ós problema boot ida tanba buat sasán ne’ebé lakon no sunu ne’e loron ruma sei hetan, maibé buat importante liu mak hetan independénsia no tenke hamriik mesak ona hanesan nasaun ida.

“Ida-ne’e ba ha’u mak nia finalidade ne’e tenke determina ninia futuru no hetan ona nia rezultadu ukun rasik-an,” nia hateten.

Iha momentu ne’ebá, nia servisu hamutuk ho ema Vietname no Polandia no Polísia ida hosi Nepal nian. Nune’e mós nia serbisu hamutuk ho jornalista hosi Olanda nian ho naran Mikha no Fiskha no seluk tan. Momentu ne’e, nia ezerse nia direitu votu hodi vota iha Dili.

“Maibé depois rona tiha rezultadu katak Timor-Leste ukun-an ona ha’u sente kontente loos maibé milisia sira hahú tiru ema no estraga sasán, sunu uma, entaun ONU nia boot haruka ami sae karreta ba edifísiu ONU nian iha Balide hodi bele salva an. Depois liu loron balun, ami evakua ba Darwin no hela iha ne’eba durante fulan rua. Iha ne’ebá, ami kompilla hanoin kona-ba direitu umanu nian ne’ebé mak uza lian tetun no konsege finaliza,” nia haktuir.

Hafoin referendu ramata, nia servisu iha Terras Propriedade hanesan asisténsia ba informasaun nian no iha 2003 kontratu ramata no hafoin ne’e kontinua servisu fali iha Internews hosi Amérika nian.

“Iha Internews ne’e ha’u servisu hamutuk ho Alberico da Costa Junior, Frances Suny ho kolega seluk. Iha ne’ebá mak ami aprende área jornalismu nian no ami envolve iha diskusaun ba lei komunikasaun sosiál nian,” nia hateten.

Bainhira misaun Internews ramata iha 2005, maibé sira ho hanoin ida katak Internews ne’e importante entaun sira ko’alia ho malae Amérika hodi kontinua sira-nia planu atu oinsá kontinua ho formasaun.

“Iha momentu ne’ebá malae sira konkorda no apoiu ami entaun ami deklara organizasaun ida ho naran Timor-Leste Media Development Center (TLMDC). Ezisténsia TLMDC ne’e atu fasilita no fó opurtunidade ba joven, jornalista inklui ho estudante sira atu aprende kona-ba mundu jornalizmu,” nia hateten.

Iha TLMDC mak sira harii fali Rádiu Liberdade ne’ebé nia eskritóriu iha Hudi Laran hodi kontinua halo servisu hanesan mídia nian.

Hafoin ne’e, iha 2009, nia hetan oportunidade servisu iha Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), nu’udar asesór durante fulan neen. Depois Konsellu Ministru nomea nia hanesan Prezidente Rádiu Televizaun Timor-Leste (RTTL) besik tinan rua no daudaun ne’e nia servisu fali iha Rádiu Liberdade.

Notísia Relevante: 30 agostu 1999: “UNAMET bayar kamu berapa? Tidak banyak, sedikit!”

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!