DILI, 12 dezembru 2022 (TATOLI)—Adventist Development and Relief Agency iha Timor-Leste (ADRA), hamutuk ho kooperativa 12 hosi munisipíu Viqueque, segunda ne’e, lansa produtu lokál neen ne’ebé finansia hosi Governu Nova Zelándia.
Diretora Nasionál ADRA, Virginia Pycroft, hateten, sira-nia parte servisu hamutuk ho grupu agrikultór sira iha Viqueque desde tinan 2021.
“Produtu neen ne’ebé ADRA no kooperativa 12 hosi Viqueque lansa mak hanesan Mina Nu’u Viqueque (MINUVI), Mina Virgem Viqueque (MINUVI VCO), Rebusadu Ailia Viqueque (RALVI), Bebidas Ailia Viqueque (BALVI), Tingting Ailia, no Coconut Chips”, hateten Virginia Pycroft iha salaun Joao Paulo II, Comoro, Dili.
Produtu ne’ebé ADRA hamutuk ho kooperativa 12 iha Viqueque lansa ne’e liuhosi Programa Saude, Agrikultura, Protesaun no Empoderamentu Sustentavel (SHAPE-TL,inlgés). Servisu hamutuk ho agrikultór na’in-6.000 iha suku 15, mak Bahalara Uain, Bibileo, Caraubalu, Luca, Uma Quic, Uma Uain Leten, Uma Uain Craic, Dilor, Ahic, Uma Tolu, Nahareca, Ossorua, Uabubo, Ossu de Cima no Loihuno.
Iha fatin hanesan, Sekretáriu Estadu Kooperativa (SECoop, sigla portugés), Elizário Ferreira, hateten atividade ne’ebé ADRA hala’o iha Timor-Leste ne’e importante tebes tanba ajuda agrikultór sira transforma produtu lokál ba iha merkadu.
“Atividade ne’e importante tebes ba grupu kooperativa no agrikultór sira, bele halo transforma produtu lokál sira hodi bele faan iha merkadu”, nia dehan.
Nune’e, Embaixador Nova Zelandia iha Timor-Leste, Philip Hewitt, hateten Governu Nova Zelandia servisu hamutuk ho Governu Timor-Leste hodi tulun nasaun ne’e, atu atinje ninia objetivu diversifika ekonómia no produsaun ai-han lokál sira no korrente valór agrikultura sira ka’er potensiál boot ba nasaun ne’e.
“Apoia hosi Nova Zelándia ne’e ajuda tebes Timor-Leste tanba iha tempu presu ai-han sa’e maka’as, ida ne’e bele ajuda merkadu ai-han doméstiku sira no kria mós potensiál ba esportasaun, Noza Zelándia orgullu tebes ho esforsu ADRA nian atu utiliza rekursu naturál lokál ba produtu prosesadu hodi bele hahú kompete ho produtu importasaun”, nia orgullu.
Lansamentu ba produtu neen, ne’e marka katak produtu sira-ne’e tama ofisialmente ba merkadu doméstiku iha Timor-Leste, hafoin prosesu produsaun ne’ebé naruk, liu teste ba kliente no analiza laboratóriu.
“Ba programa ne’e rasik ita apoiu orsamentu hamutuk milliaun $1.4, ka osan NZD nian 2,336,742 objetivu apoiu ne’e atu hasa’e seguransa ai-han no rendimentu ba komunidade agrikultór sira no hasa’e reziliénsia ekonómika ba feto no labarik-feto sira”.
Nova Zelándia nia apoiu ba projetu SHAPE ne’e, foka liu ba hasa’e kuantidade no kualidade produtu lokál haat, liuliu nu, ailia, kamii no maek.
“Atu alkansa ida-nee, projetu ne’e hadi’a organizasaun agrikultór sira-nian, inkluzaun jéneru no defisiensia sira, nomós abilidade téknika sira hanesan agrikultura orgánika, prosesamentu produtu, merkaduria, abilidade negósiu, no atividade rai no impresta osan,” nia dehan.
Iha tinan 2021 nia rohan, projetu ne’e fasilita estabelesimentu kooperativa agrikultór na’in 12. Ho apoiu hosi parseiru barak, kooperativa sira-ne’e agora bele jere produtu ne’ebé konsistente liuhosi kontratu ho sosa-nain sira no mós lansa sira-nia produtu lokal.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editór : Florencio Miranda Ximenes





