iklan

HEADLINE, KAPITÁL

Timor-Leste sei simu prémiu pás no rekonsiliasaun iha España

Timor-Leste sei simu prémiu pás no rekonsiliasaun iha España

Diretór Ezekutivu, CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes halo konferénsia imprensa iha salaun CNC, Balide. Imajen Tatoli/Arminda Fonseca

DILI, 24 abríl 2023 (TATOLI)—Timor-Leste liuhosi Sentru Nasionál Chega, Institutu Públiku (CNC, I.P, sigla portugés) sei hetan prémiu pás no rekonsiliasaun hosi Kámara Munisipál  Gernika-Lumo iha Español.

Diretór Ezekutivu, CNC, I.P, Hugo Maria Fernandes, esplika, institutu ne’e sei simu prémiu tanba bazeia ba relatóriu Simu Malu Lia Loos no Rekonsiliasaun (CAVR, sigal portugés) ne’ebé mak hahú knaar iha 2001 to’o 2005 hodi prodús relatóriu Chega!.

“Komité prémiu pás no rekonsiliasaun Gernika 2023 ne’ebé haknar an iha Alemaña sei oferese prémiu ba  CNC,I.P nu’udar meiu rekoñesimentu ba CAVR nian iha promosaun dame, rekonsiliasaun no prezervasaun memória ba konflitu pasadu liuhosi edukasaun ba jerasaun foun no sosiedade tomak inklui solidariedade ba sobrevivente ne’ebé vulnerável sira,” Diretór  hateten liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha CNC, Balide, segunda ne’e.

Notísia relevante : CNC konsidera konteúdu istória TL menus iha ensinu sekundáriu-superiór

Serimónia atribuisaun prémiu sei hala’o iha loron 26 abríl 2023 oras tuku 12:00 meudia, iha Sentru Teatru Liceu, Bilbao España, ne’ebé loron atribuisaun ne’e koinside ho loron komemorasaun tinan 86 bombardeamentu sidade Gernika-Lumo, no prémiu rasik sei simu hosi Membru Konsellu Administrativu Centro Chega no Eis Komisáriu CAVR, Padre Juvito Rego de Jesus Araújo ne’ebé daudaun ne’e iha ona España.

Kámara Munisipál Gernika-Lumo no Gemika Gagorotuz fó prémiu pás no rekonsiliasaun ba Timor-Leste liuhosi CNC, I.P tanba halo ona estudu ba idea estabelese prémiu pás iha tinan 1992 ho objetivu atu promove esforsu dezenvolve valór kultura, pás no rekonsiliasaun iha sidade Gernika-Lumo.

Hahú kedas hosi tempu ne’ebá, serbisu promosaun hosi sidade ne’e fó ona rezultadu, inklui estabelesimentu ba instituisaun rua hanesan Sentru Peskiza Pás Gemika Gogoratuz (1987) no estabelesimentu Muzeu Paz Gernika (1998).

“Ami kompreende katak iha esforsu ba pás no rekonsiliasaun iha sidade ida-ne’e, fó lejitimasaun atu propoin prémiu pás no rekonsiliasaun hahú hosi tinan 2005 no ba oin hodi kontinua promove valór no kultura pás nian. Ho objetivu fó rekoñesimentu publikamente ba individu ka grupu koletiva, instituisaun ka grupu komunidade ne’ebé fó ona kontribuisaun harii pás no promove ona rekonsiliasaun,” Diretór akresenta.

Nune’e, Kamara Munisipál Gernika-Lumo no Pforzheim, Fundasaun Gernika Gogoratuz ho sinál kompromísiu ba pás no bem estar ema nian, Sentru Kultura Gemika no Orgaun Autónomu Muzeu Pás nian organiza ona prémiu anuál rua hanesan Gernika ba pás no rekonsiliasaun.

Prémiu ne’e ho intensaun nu’udar rekoñesimentu ba servisu anónimu hosi individu sira ne’ebé servisu ba pás, nune’e mós ba líder sira ka instituisaun sira ne’ebé ativamente fasilita transformasaun konflitu no hatuur baze ba prosesu rekonsiliasaun iha futuru.

“Prémiu ne’ebé ita hetan ne’e la’os osan maibé taxa no serfikadu,” Hugo Maria orgullu.

Iha fatin hanesan, Eis Komisáriu CAVR, Jacinto Alves, dehan, kritéria ne’ebé Kámara Munsipál Gernika-Lumo fó ba CNC,I.P ne’e tanba dahuluk iha konsisténsia hosi Estadu, unidade públiku ka privadu ne’ebé desde inísiu harii pás no rekonsiliasaun ho konsisténsia kontinua harii instituisaun sira tuir rekomendasaun sira.

Centro Nacional Chega!,  nu’udar Institutu Públiku ida ne’ebé estabelese ho dekretu lei númeru 48/2016 no tutela diretamente ba Primeiru-Ministru. Centro Chega! nia vizaun mak hanesan sosiedade inkluzivu, la repete istória pasadu hodi promove direitu no valór umanu.

Centro Chega! nia misaun mak harii sentru pos-konflitu ne’ebé prezerva memória pasadu hodi promove direitu no valór umanu no harii parseria nasionál no internasionál hodi reforsa rede servisu sira atu implementa rekomendasaun sira hosi Relatóriu Final CAVR-Chega no Komisaun Verdade no Amizade (CVA, sigla portugés) inklui Per Memoriam Ad Spem (PMAS) sira ne’ebé relevante.

Haree ba servisu CAVR nian hafoin estabelese iha outubru 2001 ho Regulamentu UNTAET 10/2001 no hala’o nia servisu hosi períodu janeiru 2001 outubru 2005, ho programa prinsipál sira mak hanesan buka lia loos liuhosi deklarasaun ema nian, halo peskiza tuir temátiku, sondajen no analiza estatístika, simu submisaun sira, halo mós audiénsia públika no halo dokumentasaun.

Aleinde ne’e, CAVR mos hala’o prosesu rekonsilisaun komunitária, resepsaun, apoiu vítima no hakerek relatóriu finál ne’ebé kompleta ho rekomendasaun 204, inklui prezerva nafatin dokumentu sira kona-ba violasaun direitu umanu ne’ebé akontese durante períodu 1974 to’o 1999.

Rekomedasaun sira ne’ebé iha CAVR mak dahuluk haree kona-ba reforma instituisionál, edukasaun ba aparatur Estadu nian, haree vítima sira ne’ebé sofre ba violasaun direitu umanu liuliu sira ne’ebé vulnerável no seluk tan.

“Ho rekomedasaun sira ne’e mak ita hetan prémiu pás no rekonsiliasaun ne’e,” Diretór CNC, I.P tenik.

Nune’e tinan ida ne’e nu’udar mós tinan orgullu ida ba timor-oan sira, espesifikamente ba povu no nia líder tomak ne’ebé hafoin referendum iha tinan 1999, halo ona esforsu tomak hodi harii CAVR no kontinua apoiu iha nia mandatu servisu sira.

“Orgullu ida-ne’e sei la monu ba rai tanba Estadu Timor-Leste kontinua fó apoiu másimu ba Centro Chega! nu’udar instituisaun ne’ebé sei kontinua hala’o servisu ho entidade hotu hodi asegura katak rekomendasaun hosi relatoriu Chega!, implementa duni no benefisia povu Timor-Leste. Nune’e mehi ba harii sosiedade ne’ebé moris iha pás no rekonsiliasaun sai realidade.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!