DILI, 10 agostu 2023 (TATOLI) – Vise-Reitór Asuntu Akadémiku Universidade de Díli (UNDIL), Francisco Martins Mausoro, konkorda ho deklarasaun Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé husu líder Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) atu solusiona junta militár ne’ebé hamosu golpe iha Myanmar.
Xefe Governu Timor-Leste mós mensiona katak Timor-Leste sei la tama ASEAN, bainhira asosiasaun la esforsu maka’as atu solusiona problema ne’e.
Deklarasaun Xanana mosu iha sekuénsia problema iha Myanmar mak junta militár ne’ebé okupa podér iha nasaun refere, dezde golpe Estadu iha fevereiru 2021, halo prátika asaun terrór, violasaun, tortura no inséndiu ba aldeia sira.
Iha 01 fevereiru 2021, militár sira foti podér iha Myanmar ba sob pretestu fraude iha eleisaun iha tinan anteriór, ne’ebé manán husi partidu pró-demokrasia Aung San Suu Kyi nian. Ema rihun 21 mak detida dezde golpe militár ne’ebé tau fin prosesu demokrátiku inisia husi Ezekutivu eleitu Aung San Suu Kyi.
Tuir relatóriu Peace Research Institute Oslo, institutu nuruege investigasaun sobre pás no konflitu, iha primeiru fulan 20 depois golpe Estadu, “pelu menus sivíl 6.337 mak mate no 2.614 kanek husi razaun polítika Myanmar”. Fonte hanesan dehan, junta militár mak responsavel ba baixa sivíl 3.003 iha períodu ne’e, opozitór sira armada golpe nian kontribui ba raan fakar, hasai alegadu kolaboladór 2.152 nia vida.
Foin lalais, iha 31 jullu, junta militár hasai desizaun tolu ne’ebé hetan krítika husi nivel internasionál mak prolongamentu estadu emerjénsia ba fulan neen, iha 01 agostu anunsia perdaun parsiál ba Aung San Suu Kyi, antiga líder país nian no Prémiu Nobel Pás nian no iha loron tuirmai anunsia remodelasaun, ho substituisaun ministru na’in-lima.
Vise-Reitór Francisco Martins dehan kestaun Myanmar nian sai preokupasaun iha rejiaun no hetan atensaun, liuliu Timor-Leste nu’udar país ida ne’ebé luta ba liberdade no demokrasia iha tempu naruk.
“Haree ba asuntu Myanmar ne’e halo Primeiru-Ministru preokupa tanba atu hola parte iha ASEAN la’ós naran tama de’it, maibé Timór nia líder sira hakarak iha situasaun hakmatek iha país no rejiaun. Ha’u hanoin deklarasaun Primeiru-Ministru nian ne’e pertinente tebes. Tanba ita atu tama ba ASEAN ne’e atu foti ita-nian oin no atu fó kontribuisaun nu’udar membru”, akademista ne’e dehan ba Tatoli, iha kampus UNDIL.
Nia dehan ASEAN nu’udar organizasaun ida ne’ebé labele hanoin katak atu sai membru ne’e buat hotu di’ak ona, tanba presiza prienxe buat barak. Ne’e duni ho deklarasaun Xefe Ezekutivu nian ne’e atu fanu nasaun membru sira hotu atu hamutuk buka solusaun ba asuntu Myanmar nian.
“Deklarasaun Primeiru-Ministru Xanana nian ne’e buat ida normál. Ita kuandu tama ona ASEAN, ita iha direitu no devér. Asuntu ida ne’ebé ita-nian Primeiru-Ministru ko’alia ne’e nu’udar devér ida hanesan membru ne’ebé iha direitu atu ko’alia sai buat ne’ebé loos. Kona-ba asuntu Myanmar nian ne’e la’ós Timor-Leste de’it mak hato’o, maibé ida ne’e sai preokupasaun iha rejiaun nomós iha mundu”, realsa.
Francisco Martins salienta katak hanesan membru iha rejiaun labele nonook, maski Timor-Leste hanesan nasaun ki’ik, maibé hanoin labele ki’ik no tenke fó ideia nafatin ba nasaun membru ASEAN sira seluk atu buka solusaun hodi rezolve asuntu refere, nune’e bele kontinua harii pás no kontribui ba demokrasia no liberdade iha mundu.
Ba kestaun Myanmar, antes ne’e, Xanana hasoru malu ona ho Sekretáriu-Jerál Nasaun Unida (ONU), António Guterres, hodi informa pozisaun Timor-Leste nian katak kondena maka’as junta militár ne’ebé akontese iha país refere.
“Timor-Leste nia pozisaun ba ASEAN maka ida ne’e, ha’u nu’udar Primeiru-Ministru, Timor-Leste sei la tama ASEAN, bainhira asosiasaun laiha kbiit atu konvense junta militár. Ida-ne’e pozisaun Timor-Leste nian, hanesan mós pozisaun Sekretáriu-Jerál ONU, António Guterres nian”, Xanana hatete foin lalais ne’e.
Notísia relevante: PM Xanana husu líder membru ASEAN fó solusaun ba problema Myanmar
Kestiona sobre deklarasaun Primeiru-Ministru Xanana nian, Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, konsidera katak ne’e hanesan presaun ba komunidade internasionál atu tau-matan ba problema Myanmar nian.
Ramos Horta rasik mós kritika komunidade internasionál no nia parte la kritika ASEAN tanba organizasaun ne’e halo dipolmásia maka’as hodi rezolve problema ne’e, maibé rai sira seluk ladún book-aan ba kestaun Myanmar.
Notísia relevante: PR Horta konsidera deklarasaun PM Xanana hanesan presaun ba komunidade internasionál
Jornalista: Tomé Amado
Editora: Maria Auxiliadora





