iklan

DILI

Feto tenke brani foti desizaun

Feto tenke brani foti desizaun

Feto Timor-Leste. Imajen/Facebook: Maria Conceição Belo.

DILI, 03 novembru 2023 (TATOLI)–Kandidata xefe suku Bairru Pite ba segunda ronda, Joaninha Alves, hateten feto nia partisipasaun iha kareira profisionál ne’e barak-liu iha instituisaun Governu, iha kompanã no iha Organizasaun Naun Governamentál.

Atuál funisionária ba Komisaun Justisa no Pás iha Arkidioseze Metropolitana Díli ne’e hateten, Timor-Leste iha feto ho kapasidade intelektuál no abilidade, tanba ne’e mak feto mós tenke brani foti desizaun no iha kapasidade ba lideransa.

“Feto foti inisiativa hodi brani ko’alia no foti desizaun. Primeiru tenke brani foti desizaun iha familia, ida-ne’e ajuda nia atu foti desizaun iha públiku. Ida ne’e mos tenke apoio hosi inan-aman, nia laen-kaben no oan sira uma laran,” nia hateten ba Agência Tatoli, nakait ho komemorasaun loron nasionál ne’ebé selebra iha 03 novembru, sesta ne’e.

Nia sujere ba feto hotu-hotu iha Timor-Leste atu kontinua fó kontribuisaun ba iha dezenvolvimentu naionál.

Iha komemorasaun loron nasionál ba feto Timor-Leste ne’e, nia hato’o parabéns ba feto maluk Timor-Leste no husu ba feto hotu-hotu atu partisipa ativu iha konstrusaun Estadu liuhosi dezenvolvimentu sosiu-ekonomiku no polítika, tanba iha nasaun demokrasia ne’e feto mós bele.

Husu konaba dezafiu saida mak feto Timor-Leste sei enfrenta, nia hatán, dezafiu ba feto sira mak sistema patriarkál ne’ebé halo mane sira la fó oporunidade ba feto sira, no atu halakon sistema ida-ne’e familia nak tenke sai pilar ida importante atu apoia feto.

Iha sorin seluk, madre Guilhermina Marçal mós kongratula feto no joven foinsa’e timoroan hotu ne’ebé selebra loron nasionál feto ba dala 47 ho tema “FETO PRONTU LIDERA, ULUK, AGORA NO FUTURU”.

“Uluk nana’in ha’u hakarak hato’o parabéns ba feto timoroan hotu iha loron espesial ida-ne’ebé dedika ba feto hotu-hotu iha rai-laran no iha rai-li’ur. Katak, loron ida-ne’e loron istóriku ne’ebé furak no terus liuhosi ita feto maluk Maria Tapo ne’ebé fó inspirasaun ba labarik feto foinsa’e  iha tempu ohin loron nian,” nia dehan.

Nia hatuir, Maromak fó bu’at kmanek no furak ba feto timoroan sira, ne’eduni tenke aproveita didi’ak oportunidade sira-ne’e hodi forma-aan ba futuru ida-ne’ebé hatudu ba mundu ho nia kapasidade ba investimentu intelektual, kultural no espirituál atu hatudu Estadu Timor nia responsabilidade, integridade no personalidade.

Nia hateten, iha ámbitu dijitalizasaun ne’e kontribui ba dezenvolvimentu nasionál no internasionál, maibé oinsa mak uza uza meiu komunikasaun hodi kapasita aan hanesan sidadaun feto timoroan ba iha koñesimentu no aprofundamentu sientífika.

“Feto Timor tenke iha kompromisu ida hodi promove nia kapasidade intelektual, personalidade no kultural,” nia hateten.

Istória lroon nasionál feto: 03 novembru 1975

Loron Nasionál Feto Timor-Leste nu’udar loron ida-ne’ebé importante tebes iha istória Timor-Leste nian. Loron ne’e hodi fó rekoñesimentu ba luta feto Timor-Leste sira iha rezisténsia nia laran, liuliu ba saudoza Maria Tapó.

Maria Tapó, eroína ida-ne’ebé husi Organizasaun Populár Feto Timorense (OPMT, sigla portugués) ne’ebé absorve polítika OPMT hodi luta ba dignidade feto no hasoru invazór militár Indonézia.

Maria Tapó moris iha Tapo, Munisípiu Bobonaro, feto iliterada no ema simples ida-ne’ebé sai hanesan figura ezemplár ida ba feto maluk sira no Primeira Eroína ba Luta ba Libertasaun Nasionál.

Molok Indonézia invade ofisialmente iha loron 7 fulan-dezembru tinan 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira. Iha tempu ne’ebá Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) halo kedas rezisténsia. Maria Tapó hanesan feto ida barani no feen ida ezemplár fó apoiu makaas tebes ba nia kaben iha liña de fogo.

Iha loron 3 fulan-novembru tinan 1975 bainhira nia kaben han hela, nia mak troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilat iha liman, derrepente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e Saudoza Maria Tapó ho aten barani foti asaun reziste hasoru inimigu, hafoin inimigu tiru makaas tebe-tebes hodi kona ita-nia feto maluk ne’e no nia mate kedas iha liña de fogo.

Hafoin nia mate, tuir sasin na’in-tolu hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó, nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Comité Central FRETILIN (CCF) ho lian Portugés deklara nune’e: “Nos as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemos, lutaremos até a nossa última gota de sangue.” Katak, “Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami-nia ran turuk ikus liu nian.”

Loron Nasionál Feto

Hafoin simu tiha karta ne’e, Primeiru-Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha tempu ne’ebá, Saudozu Nicolau Lobato halo inisiativa iha ailaran iha tinan 1976 hodi deside loron 3 fulan-novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto.

Ho nune’e, iha tinan 1977 hosi Sorumutu Comité Central FRETILIN dekreta Rezolusaun ida ba loron 3 fulan-novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste. Hahú hosi ne’ebá iha ailaran, tinan-tinan komemora Loron Nasionál ba Feto.

Liu tiha Restaurasaun Independénsia, iha tinan 2002, iha Kongresu Nasionál Feto Daruak, iha tinan 2004, ne’ebé hetan partisipasaun hosi organizasaun feto hotu-hotu iha Timor-Leste tomak, maluk feto sira ezije katak Timor-Leste tenke iha loron nasionál ba feto, atu fó valór no rekoñesimentu ba feto sira tanba sira mós fó kontribuisaun makaas ba Luta ba Libertasaun Nasionál hosi tinan 1975 to’o tinan 1999.

Ezijénsia ne’e sai hanesan plataforma hosi Kongresu Nasionál Feto Daruak no hato’o ba Parlamentu Nasionál hodi foti desizaun. Ikusmai Parlamentu Nasionál aseita no estabelese Lei Númeru 17/1/3/2005, ne’ebé deside loron 3 fulan-novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Iha tinan 2020 ne’e Timor-Leste liuhosi Sekretaria Estadu ba Igualdade no Inkluzaun Komemora Loron Nasionál Feto ba dala-45 ho tema “Promove Partisipasaun Feto iha Nivel Foti-Desizaun hodi Lidera ba Mudansa Inkluziva”. Komemorasaun ne’e shala’o iha suku Luro, postu administrativu Luro, munisípiu Lautemm iha loron 3 fulan-novembru.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!