iklan

NASIONÁL, HEADLINE, MANATUTU

Selebra Loron Floresta : Governu mobiliza ona Ai-kameli 2.000 kuda iha foho Balak

Selebra Loron Floresta : Governu mobiliza ona Ai-kameli 2.000 kuda iha foho Balak

Selebrasaun loron Ai-Kameli hodi kuda Ai-Kameli o'an, iha Balak Suku Aiteas, Munisípiu Manatuto, sesta (12/01). Imajen Tatoli/Francisco Sony

MANATUTO, 12 janeiru 2024 (TATOLI)— Governu liu husi Ministeriu Agrikultura, Peska, Pekuaria no Floresta (MAPPF) no Sekretariau Estadu Floresta (SEF) mobiliza hikas ai-kameli rihun rua resin ba kuda iha foho Balak, minisipíu Manatuto hodi komemora Loron Nasional Ai-Kameli no Floresta ba dala- VII  ho nia tema “Kuda Ai ba Moris Diak iha Futuru” iha foho Balak, Suku Manahat, Manatuto.

Sekretariu Estadu Floresta, Fernandino Viera da Costa hateten bazeia ba Resolusaun Governu Númeru 11/2017 konaba Loron Nasional Ai kameli no Floresta ne’ebé maka tinan-tinan Governu komemora hanesan eventu importante hodi dezenvolve, protégé no konserva Ai-kameli.

“Ohin loron ita kuda Ai-kameli rihun rua resin iha rai hektare rua ne’ebé sai hanesan asaun konkreta ida, hodi hatudu ba povo Timor-Leste katak Governu iha komitmentu no vontade hodi dezenvolve ai kameli sai hanesan fontes rendimentu ekonomia ba povu no nasaun ba futuru oin mai,” Fernandino Viera da Costa dehan ba jornalista iha foho Balak, sesta ne’e.

Fernandino Viera da Costa rekoñese Ai-kameli mos identidade Timor-Leste, tamba ne’e iha politika Governu Konstitusional da-sia periode 2023-2028 hakarak nafatin promove hanesan alternativu hodi subtitui Mina no Gas ne’ebé mak sai preokupasaun públiku iha sosiedade sivil wainhira rekursu ne’e labele eksplora ona iha futuru mai.

Administrador Munisípiu Manatuto, Bernardo Lopes hato’o mos agradese ba Governu ho parseiru ne’ebé kontinua hili Manatuto hodi selebra loron importante ne’e ho nia objetivu haburas hikas area mamuk iha foho sira iha Manatuto.

“Liu husi programa reflorestasaun ita bele haburas fali area mamuk iha Munisipiu Manatuto laran, programa ne’e sei la para iha ne’e maibé sei fo nia kontinuasaun ba nafatin,” nia deklara.

nune’e mos, Embaixador Indonezia iha Timor-Leste, Okto Dorinus Manik mos konfirma Ai-kameli iha valor ekonomia a’as no iha impaktu ba ambiente, maibé hodi atinje ida ne’e presiza servisu hamutuk husi parte hotu komunidade to’o governu.

“Asuntu ambiente ne’e hola parte mai ita hodi foti responsabilidade hamutuk tanba fo impaktu ba ita hotu hanesan iha inundasaun, no ho kuda ai ne’e ita bele proteje ambiente. Ai-kameli rasik ne’e nia folin diak no ida ita kuda agora ne’e ba ita nia beioan sira mak sei goza nia rezultadu, no iha Indonezia mos akontese hanesan ne’e,” Diplomata ne’e afirma.

Komemorasaun loron nasional Ai-Kameli no Floresta ba da- VII  ho nia orsamentu hamutuk $28.000 ne’ebé suporta husi Asia Forest Cooperation Organization (AFoCO) hamutuk $15.000 no MAPPF hamutuk $13.000.

Alende ne’e iha serimonia ne’e mos inagura  Mini-Edifisiu ba Guarda Floresta iha foho Balak ne’ebé konstrui husi kompania LELDU Unipessoal, Lda ho orsamentu $18.000 ne’ebé apoiu husi AFoCO no SEF husi projetu Re-grening the Bare Lands in Timor-Leste through the Peomotion of Locally Customize Restoration Models.

Iha eventu ne’e rasik aprezenta mos mini expo ba produtu ai-oan sira hanesan, Ai-kameli, Hudi, Kulu Jaka, Ai-ata, Rambutan, Kakau, Baunila, Ai-mahonik, Saria, Samtuku, Ai-hali, Ai-kakeu, Ai-kasi, Ai-teka no aprezenta mós imajen balu servisu Floresta nian. 

Jornalista : Cidalia Fátima

Editora    : Armandina Moniz

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!