iklan

Uncategorized

70% feto no labarik feto la seguru iha espasu públiku

70% feto no labarik feto la seguru iha espasu públiku

Joven Feto no mane sira hatais Tais tradisional husi sira nia municipiu bainhira partisipa iha lao ain husi Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité to merkadu lama hodi komemora loron nasional Tais ba dala 2, kinta (14/12). Foto Tatoli/Antonio Daciparu

DILI, 25 abríl 2024 (TATOLI) – Rede Feto Timor-Leste ho nia membru haat iha munisípiu Baucau Covalima, Dili no Rejiaun Administrativa espesiál Oe-Cusse Ambeno (RAEOA) hala’o auditória seguransa feto hatudu katak 70% feto no labarik feto iha munisipiu sira ne’e la sente seguru, ta’uk no lakonfortável iha espasu públiku.

Iha auditória seguransa feto ne’e partisipa respondente hamutuk 1.570 kompostu husi feto hamutuk 598 no mane 972 iha instituisaun públiku, merkadu, ospitál, jardin públiku no transporte públiku iha munisípiu sira ne’e.

Husi totál númeru 70% ne’ebé hateten inseguru, tanba fatin públiku sira iha iluminasaun fraka, fatin ladun nakloke no kondisaun dalan ladun adekuadu ba feto no labarik feto inklui ema ho defisiénsia, liuliu fatin sira ne’ebé domina hosi mane sira, tanba fatór sira ne’e bele kontribui ba iha asediu seksuál violénsia sira seluk.

“Instrumentu auditória seguransa feto ajuda ita atu fó kbiit ba ema hotu no partisipante sira atu hatene kona-ba seguransa no uza evidénsia hodi halo advokasia. Aproximasaun ne’e asegura feto no labarik feto sira nia lian ema bele rona no atua ho efetivu”, Prezidente Konsellu Rede Feto Timor-Leste, Zelia Fernandes, iha nia diskursu, iha semináriu nasionál ho tema “Respondente liu 70% mak senti laseguru iha espasu públiku”, iha Delta Nova, Comoro, ohin.

Prezidente ne’e rekomenda ba Governu atu hadi’a infraestrutura, fatin públiku sira hanesan iluminasaun no rampa ba ema ho defisiénsia hodi promove igualdade jéneru no inkluzaun sosiál. Atu mellora ida-ne’e, Governu mós tenki tau orsamentu adekuadu iha Planu Asaun Anuál 2025.

Iha fatin hanesan, Reprezentante Xefe UN Women iha Timor-Leste, Amy Nistha Satyam, hateten, UN Women servisu hamutuk ho Governu barak iha mundu hodi fó kbiit ba feto no labarik feto iha fatin púbiku atu bele livre husi asédiu seksuál no forma violénsia oioin.

“Parseria entre UN Women, Rede Feto no Governu nu’udar instrumentu ida hodi hatan ba prekupasaun iha espasu públiku. Liuhusi ita-nia servisu hamutuk, ita hetan solusaun sustentável hodi promove kultura seguransa no inkluzividade ida”, nia dehan.

Diretora Ajénsia Koperasaun Internasionál Koreia (KOICA) iha Timor-Leste, Younhwa Kang, garante katak KOICA apoia finanseiramente programa sidade seguru iha nasaun barak atu garante ambiente urbana seguru ba feto no labarik feto.

“KOICA sente orgullu hodi apoia inisiativa auditória seguransa feto iha Timor-Leste liuhusi servisu hamutuk ho UN Women no Rede Feto. Ita-nia kompromísiu reflete ba promosaun komunidade ne’ebé seguru no inkluzivu hodi asegura feto no labarik feto bele moris di’ak no la senti ta’uk ba violénsia iha fatin públiku”, nia hateten.

Nia reforsa serbisu hamutuk ho parseiru sira no Governu lokál atu autoridade lokál sira sai na’in no promove espasu públiku ne’ebé seguru no inkluzivu.

Younhwa Kang mós hateten atu asegura fatin públiku sira ne’e presiza iha sensibilizasaun ba entidade sira, nune’e mós estudante, dosente, motorista atu hatene kona-ba feto no labarik feto seguru iha fatin públiku.

Prezidente Komisaun C iha Parlamentu Nasionál, Cedelizia Faria dos Santos, konsidera katak auditória seguransa feto importante no sai apelu ida ba ema hotu hodi bele promove fatin seguru inkluzaun iha espasu públiku.

“Asegura fatin públiku la’ós de’it ba iha infraestrutura, maibé kultura inkluzividade no respeitu”, nia hateten.

Nia husu ba Governu atu tau osan adekuadu iha asuntu igualdade jéneru iha Orsamentu Jerál Estadu liuhusi Planu Asaun Anuál hodi bele promove lian feto no labarik feto iha sosiedade. “Parlamentu nasionál sei halo intervensaun polítika iha debate orsamentu ba planu asaun 2025 ba oin”.

Deputada akresenta, asuntu igualdade jéneru no inkluzaun sei iha buat barak atu hadi’a hodi feto no labarik feto sira hadi’a moris.

Sekretáriu Estadu Ein-Ezersísiu Sekretária Estadu Igualdade Jéneru no Inkluzaun, Expedito Dias, konsidera auditória seguransa feto hanesan momentu reflesaun ida oinsá kontribuisaun ema hotu nian ba dezenvolvimenti feto no labarik feto.

“Ohin loron ida importante ida tan atu ita bele ko’alia sai kona-ba lala’ok violénsia hasoru feto no labarik feto ne’ebé akontese fatin púbiku no instituisaun públiku sira. Violénsia hasoru feto no labarik feto la’ós akontese iha uma-laran”, Expedito Dias, hateten nia diskursu.

Nia elojia servisu Rede Feto nian ne’ebé bele hala’o servisu auditória seguransa feto ne’ebé Governu la konsege halo.

Governante kompromete katak ho aprezentasaun Rede Feto nia auditória ne’e sei aloka rekursu finanseiru adekuadu iha Planu Asaun Anuál hodi bele hadi’a fatin públiku no fasilidade atu feto no labarik feto sira bele dezenvolve sira moris hodi bele kontribui ba iha dezenvolvimentu nasionál no sustentável.

“Ita mehi katak iha 2030 feto no labarik feto livre husi violensia atubele partisipa iha vida polítika, ekonomia, sosiál, saúde no seluktan. Ita ko’lia kona-ba igualdade jéneru, la’ós de’it direitu feto no labarik feto, maibé futuru nasaun no jerasaun foun nian”, nia hateten.

Governante ne’e hateten, ema hotu hakarak feto no labarik no mane moris iha dame, tuir foti desizaun no lideransa. Atu evita asuntu violénsia hasoru feto no labarik feto nu’udar responsabilidade ema hotu nian.

Jornalista: Jesuína Xavier

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!