iklan

POLÍTIKA

Komisaun G finaliza diskusaun proposta-lei Baze Ensinu Superiór iha faze espesialidade

Komisaun G finaliza diskusaun proposta-lei Baze Ensinu Superiór iha faze espesialidade

Komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Juventude, Kultura no Sidadania Parlamentu Nasionál (PN), iha semana kotuk finaliza diskusaun ba proposta-lei númeru 5VI/(1a)-Lei Baze Ensinu Superiór iha faze espesialidade no ohin (kuarta, 12 juñu) halo ona aprovasaun relatóriu diskusaun iha espesialidade iha kuarta (12 juñu 2024). Imajen Tatoli/António Gonçalves Daciparu.

DILI, 12 juñu 2024 (TATOLI)—Komisaun G ne’ebé trata asuntu Edukasaun, Juventude, Kultura no Sidadania Parlamentu Nasionál (PN), iha semana kotuk finaliza diskusaun ba proposta-lei númeru 5VI/(1a)-Lei Baze Ensinu Superiór iha faze espesialidade no ohin (kuarta, 12 juñu) halo ona aprovasaun relatóriu diskusaun iha espesialidade.

“Ohin, komisaun halo votasaun aprova ona relatóriu diskusaun iha espesialidade ba proposta-lei ne’e, agora hein submete ba meza Prezidente Parlamentu Nasionál hodi kontinua ajenda ba aprovasaun finál globál iha plenária,” Prezidente Komisaun G, Armando Lopes, informa ba jornalista sira iha resintu Parlamentu, kuarta ne’e.

Durante diskusaun espesialidade ne’ebé hala’o iha munisípiu Liquiça, Deputadu sira iha komisaun diskute espesífiku kada artigu husi proposta-lei ne’ebé iha artigu hamutuk 28, maibé hafoin iha aumenta proposta hodi to’o ba iha artigu hamutuk 33.

Iha proposta sira-ne’e, liga ho kestaun tékniku hanesan halo mudansa ba redasaun, hadi’a liafuan balun no balun muda númeru ba númeru seluk hodi ajusta iha testu orijinál husi proposta-lei ne’e.

Antes ne’e, komisaun G halo audiénsia públika ho entidade relevante sira hanesan Ministériu Ensinu Superiór, universidade sira no entidade seluk hodi rona sira-nia hanoin ba proposta-lei ne’e.

Enkuantu iha 28 maiu tinan 2024, PN liuhusi reuniaun plenária aprova proposta-lei Lei Baze Ensinu Superiór ho votu afavór 40, kontra haat no abstensaun11.

Enkuantu, tuir espozisaun motivu ba proposta-lei ne’e katak, evolusaun setór edukasaun nível superiór iha Timor-Leste ejize inovasaun rejime jurídiku baze ho objetivu abarcar ba mundansa ne’ebé akontese iha setór ne’e, iha armónia ho internasionalizasaun edukasaun superiór timorense.

Tinan 14 hafoin entrada vigór Lei Baze Edukasaun númeru 14/2008, 29 outubru, konklui la fó sai adekuadu hodi estabelese baze kona-ba asenta ensinu superiór nasionál.

Prezente proposta-lei iha objetivu kria lei baze ba ensinu superiór, estabelese kuadru jerál espesífiku ba sistema edukativu nível superiór iha Timor-Leste hodi mellora responde ezijénsia atuál ho dezáfiu.

Embora objetivu proposta-lei ne’e, ho lei númeru 14/2008, 29 outubru, Lei Baze Edukasaun, mantein vigór kuaze ninia totalidade, apenas prosedendo revogasaun Subsesaun III husi Sesaun III, Kapítulu II ne’ebé regula organizasaun sistema edukativu ensinu superiór.

Ho objetivu ne’e pretende kria lei kuadru espesiál ba ensinu superiór iha artikulasaun ho lei  númeru 14/2008, 29 outubru, Lei Baze Edukasaun.

Nune’e, proposta diploma ho estrutura simples, ne’ebé define prinsípiu espesiál ensinu superiór, polítika edukativa iha ensinu superiór, objetivu fundamentál edukasaun ensinu superiór, no regra sira seluk.

Destake definisaun diferensa aspeitu prienxe polítika nasionál ensinu superiór hanesan delimitasaun parámetru estrutura planeamentu kurikulár ensinu superiór.

Hanesan mós ho objetivu elimina situasaun injustisa prátika relativamente atribuisaun grau no diploma ensinu superiór tékniku, propoen solusaun normativa importante tebes ho objetivu elimina diploma I no II, nu’udar úniku tipu diploma atribui iha ensinu superiór tékniku nasionál, hodi pasa posível ba estabelesimentu ensinu superiór tékniku atribui grau no diploma baixarelatu, lisensiadu ka mestradu.

Enkuantu, tuir testu orijinál antes ne’e proposta-lei ne’e iha artigu hamutuk 28, ne’ebé  hahú husi kapítulu I Dispozisaun jerál ho artigu tolu ne’ebé  prevista iha artigu iha ida ninia ámbitu ba prezente lei ne’e estabelese kuadru jerál sistema edukativu ensinu superiór ne’ebé aplika iha territóriu nasionál.

Kapítulu II Polítika no objetivu fundamentál ho nia artigu haat, ne’ebé refere polítika edukativa ensinu superiór presiza promove indentidade kulturál nasionál, fortalese pilár fundamentál sosiedade, étika, kultura, relijiaun no nasionalidade timorense.

Alkansa rezultadu ensinu hasa’e ninia kualidade permite formasaun rekursu umanu ho kapasidade umana no profisionál adekuadu ba merkadu traballu nasionál no internasionál, konkretiza dezenvolvimentu sosiál, finanseiru no ekonómiku efetivu nasaun.

Orienta sistema ensinu superiór ho objetivu progresivu aumenta ninia kualidade boot ba internasionalizasaun iha ensinu hodi responde ezijénsia globalizasaun atualmente ne’ebé iha, liuhusi instrumentu kooperasaun internasinál, no polítika edukativa responsabilidade Governu respeitu husi konstituisaun no prezente lei.

Efisiénsia polítika edukativa ho ninia efikásia sujeita avaliasaun regulár no públika, regulamenta husi dekretu-lei.

Kapítulu III Organizasaun sistema edukativu ensinu superiór, sesaun I Dispozisaun jerál ho artigu neen, Subsesaun I Primeriu siklu estudu ho artigu rua, Subsesaun II Segundu siklu estudu ho artigu rua, Subsesaun III Terseiru siklu estudu iha artigu rua, sesaun II Estabelesimentu ensinu, investigasaun no dosénsia iha artigu haat.

Kapítulu III Dispozisaun tranzitória no finál ho artigu haat.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór        : Cancio Ximenes  

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!