iklan

INKLUZAUN SOSIÁL

Empoderamentu ekonomia feto importante ba dezenvolvimentu nasionál

Empoderamentu ekonomia feto importante ba dezenvolvimentu nasionál

Sekretáriu Estadu no Inkluzaun (SEI) apoia fundu ba grupu feto rurál liuhosi Asosiasaun Feto munisípiu 10 hodi empodera feto no halo negósiu hadi'a ekonómia família nian, iha salaun Maria Gorrete, Mataduru, Dili, tersa (21/11/2023). Imajen Tatoli/Osoria Marques.

DILI, 09 dezembru 2024 (TATOLI)–Embaixadór Uniaun Europeia (UE) iha Timor-Leste, Marc Fiedrich, hateten feto iha direitu tomak atu partisipa iha poder ekonómika iha Timor-Leste hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

Diplomata hato’o informasaun ne’e iha loron 16 kampaña ativismu kontra violénsia hasoru feto no labarik feto liuhusi diálogu públiku ne’ebé realiza husi FOKUPERS no World Vision ho tema “Promosaun feto liuhosi empoderamentu ekonomiku no direitu”, Dialogu públiku “Mai ita hamutuk prevene no hapara violensia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste”, iha Delta Nova.

Tuir nia, uza direitu feto nian ba partisipasaun ekonomia bele ajuda relasaun ida-ne’ebé di’ak, tanba feto sira mós iha direitu ba poder ekonómiku.

“Atu hadi’a dezenvolvimenu Timor-Leste nian, asuntu sira-ne’e labele husik liu de’it, tanba partisipasaun feto nian kontribui ba mudansa rai ne’e nian. Dezenvolvimentu bele akontese bainhira feto no mane partisipa hamutuk. Ita presiza kontribuisaun timoroan ida-idak hodi dezenvolve rai ida-ne’e,” nia dehan.

Marc Fiedrich reforsa, bainhira feto iha poder ekonómika mak sira-nia família mós simu benefísiu ba sira-nia moris.

“Sira-nia oan, feto no mane ba jerasaun foun ba nasaun ida-ne’e nian, partisipasaun feto iha vida ekonomia sei iha benefísiu ba familia, serbisu ba iha sosiedade,” nia hateten.

SEII konsege promove no aloka orsamentu ba asuntu sensivel jéneru no serbisu di’ak ho sisiedade sivil sira, iha mós politika kompreensivu sira hanesan kampaña no formasaun ne’ebé UE mos fó apoiu finanseiru.

Tanba ne’e, mak presiza dezenvolve feto nia partisipasaun iha poder ekonomia hodi bele kontribui ba rendimentu família.

Diplomata ne’e mós relembra fali, Timor-Leste adota ona legalidade internasionál ba feto no labarik feto no ema ho defisiénsia sira kona-ba promosaun direitu ba feto no mós iha planu asaun.

“Lei no regulamentu sira seluk dala ruma ladun implementa di’ak no atittude barak ne’ebé mak presiza tempu autu halo mudansa, tanba alvu barak mak presiza atinje. Bareira seluk ba ita mak ema-nia prátika loro-loron mak susar atu luta,” nia dehan.

Nia dehan, Timor-Leste presiza iha dadus kona-ba atinjimentu ba iha igualdade jéneru hanesan edukasaun, saúde, partisipasaun iha merkadu no lideransa no dadus bazeia ba jéneru.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!