DILI, 17 dezembru 2024 (TATOLI)—Institutu Nasionál Estatístika Timor-Leste, Institutu Públiku (INETL, I.P) fó sai relatóriu mensál ba Estatístika Komérsiu Esternu, ne’ebé hatudu katak Timor-Leste iha outubru 2024 esporta ninia produtu kafé bá nasaun ualu.
“Esportasaun kafé iha períodu fulan-outubru 2024 ninian, INETL, I.P halo ona esportasaun bá nasaun ualu, hamutuk kilógrama 589.153, ne’ebé ho montante $2.408.288,” referidu relatóriu ne’ebé Agência Tatoli asesu, tersa ne’e.
Nasaun ualu ne’ebé Timor-Leste halo esportasaun mak hanesan Austrália kafé kilógrama 57.600 ho osan $284.532, Indonézia kilógrama 284.100 ho osan $832.063, Japaun kilógrama 47.970 ho osan $299.650 no Koreia Súl kafé kilógrama 12.720 ho osan $94.578, Singapura kafé kilógrama 52 ho osan $14.000, Repúblika Xina kafé kilógrama 55.440 ho osan $111.006, Estadu Unidu Amérika kafé kilógrama 115.200 ho osan $686.606 no Británia Raya kafé kilógrama 16.071 ho osan $99.840.
Notísia relevante : Fulan-neen : Timor-Leste esporta kafé tonelada 906
Kafé nu’udar komoditi prinsipál ida-ne’ebé iha papél importante iha ekonomia Timor-Leste.
Timor-Leste, nu’udar nasaun ne’ebé koñesidu ho nia produtu kafé ho kualidade a’as, durante ne’e ativu iha esportasaun kafé ne’ebé kompostu husi tipu prinsipál rua mak hanesan kafé arábika no kafé robusta.
Prosesu esportasaun kafé iha Timor-Leste envolve empreza lokál oin-oin hanesan Acelda Unipessoal, Lda no Kooperativa Kafé Timor (CCT ,sigla portugés) tanba agrikultór sira serbisu hamutuk ho kooperativa sira hodi asegura katak produtu sira ne’ebé esporta tuir padraun kualidade ne’ebé ezije.
Aleinde ne’e, iha mós apoiu husi organizasaun sira hanesan PARC Interpeoples Cooperation (PARCIC), ne’ebé ajuda ona agrikultór lokál sira hodi esporta kafé ba merkadu Japaun nian.
Timor-Leste nia esportasaun kafé bá Xina hatudu aumentu signifikativu, iha semestre dahuluk tinan 2023. Dadus hatudu katak volume esportasaun atinje tonelada 384.000, halo nia sai hanesan merkadu prinsipál ida ba kafé Timor-Leste hafoin Japaun no Austrália.
Indústria kafé iha Timor-Leste fó kontribuisaun boot ba rendimentu nasionál no agrikultór kiik barak ne’ebé envolve iha produsaun kafé, nune’e setór ne’e kria oportunidade empregu ba komunidade rurál sira.
Maski produsaun médiu kiik liu padraun globál sira, ezisténsia indústria kafé nian ajuda hamenus nível kiak entre agrikultór sira ne’ebé depende ba ai-horis hodi hatán ba sira-nia nesesidade loron-loron.
Jornalista : Arminda Fonseca
Editora : Julia Chatarina





