DILI, 20 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK) Bendito dos Santos Freitas, kinta ne’e, halibur embaixadór naun-rezidente no rezidente sira ho membru Governu balun iha iha edifisiu MNEK hodi ko’alia kona-ba progresu dezenvolvimentu Timor-Leste nian.
Notísia Relevante: Resesaun diplomátika hametin TL nia kompromisu ba ‘Building Bridges, Fostering Partnerships’
Atividade ne’e hala’o hodi kontinua programa resesaun diplomátika ne’ebé realiza husi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.
“Atividade ne’e fó segimentu ba resesaun diplomátika ne’ebé organiza husi ita-nia Prezidente Repúblika. Atividade ohin ne’e hanesan loron daruak ne’ebé hala’o iha MNEK, ita-nia membru Governu balun, Koordenadór Banku Sentrál Timor-Leste mai hato’o kona-ba informasaun programa, polítika no progresu dezenvolvimentu Timor-Leste nian ba ita-nia diplomata estranjeiru sira,” Ministru Bendito hateten ba jornalista sira.
Nia dehan, haksolok tebes simu embaixadór sira, xefe misaun diplomátiku sira no membru diplomátiku sira-ne’ebé akompaña nasaun belun sira mai Timor-Leste.
“Ita hotu asiste ona diskursu ida ne’ebé profundu tebes ne’ebé hato’o husi Prezidente José Ramos Horta horisekik kalan iha Palásiu Prezidensiál iha okaziaun serimónia resesaun diplomátika tinan ida-ne’e nian. Diskursu ida-ne’ebé fornese narrativa abranjente kona-ba prosesu konstrusaun Estadu iha Timor-Leste, nia susesu, nia oportunidade no nia dezafiu sira,” nia dehan.
Tinan ida-ne’e, nia dehan, Timor-Leste selebra tinan 50 luta istóriku ba independénsia no tinan ida-ne’e mós Timor-Leste selebra tinan 23 Restaurasaun independénsia.
“Ida-ne’e hanesan momentum boot ida ba Timor-Leste atu prova nia aan nu’udar nasaun susesu ida. Ne’ebé, maske serbisu nafatin ba nia dezenvolvimentu iha área estratéjiku relevante barak, ita envolve makaas iha programa bilaterál no multilaterál lubuk ida,” Bendito hateten.
MNEK iha kompromisu makaas atu kontinua serbisu hodi haburas parseria estratéjiku no relasaun amigável sira ho viziñu rejionál sira no parseiru internasionál sira.
Ministériu ida-ne’e nia odamatan, Governu ida-ne’e, Governu Konstitusionál da-sia (IX), nakloke ba diálogu ne’ebé la’o hela no atu haburas Timor-Leste nia relasaun kooperasaun ho belun di’ak sira.
Timor-Leste nia kompromisu sira ba multilateralizmu no diplomasia hetan konfiansa husi komunidade internasionál mak Timor-Leste ofisialmente sai ona membru Organizasaun Mundiál Komérsiu (OMK) nian iha tinan kotuk, iha loron 30 fulan-Agostu.
Ida-ne’e mós atu reforsa Timor-Leste nia kompromisu ho Nasaun Unida no Organizasaun Internasionál sira seluk, hodi kumpre konvensaun internasionál sira-ne’ebé relevante liu no tuir prinsípiu sira Direitu Umanu nian, nomós liberdade, igualdade, demokrasia no Estadu direitu prinsípiu sira-ne’ebé hamriik metin.
“Sesaun ida-ne’e nu’udar oportunidade atu fahe informasaun relevante kona-ba ita-nia prosesu konstrusaun Estadu no konstrusaun nasaun. Ha’u-nia kolega sira husi Governu no mós husi setór privadu no instituisaun bankáriu sei fahe ba ita-boot inisiativa no prioridade prinsipál sira husi ita-nia Governu, ninia dezafiu no oportunidade sira,” nia dehan.
Partisipasaun membru Governu sira iha resesaun diplomátika loron daruak
Membru Governu ne’ebé partisipa iha atividade ne’e hanesan Ministru Prezidente Konsellu Ministru (MPKM) Agio Pereira reprezenta Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, Ministru Petróleu Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, no Ministru Interior (MI), Francisco Guterres.
Ministru Petróleu Rekursu Minerál (MPRM), Francisco Monteiro, hateten ministériu ne’ebé nia lidera relevante tebes atu fahe informasaun kona-ba progresu saida mak Governu Timor-Leste halo ona.
“Ami mai partisipa iha atividade ne’e atu fahe de’it informasaun kona-ba saida mak Governu Timor-Leste halo ona ba ita-nia diplomata internasionál sira, informasaun ita hato’o ba embaxadór sira bainhira fila ba sira-nia nasaun bele ko’alia ho sira-nia investór sira bele mai halo investimentu iha ita-nia nasaun,” Ministru Francisco hateten.
Informasaun ne’ebé MPRM fahe iha biban ne’e mak rikusoin no poténsia sira-ne’ebé mak Timor-Leste iha liuliu área petróleu nian.
“Informasaun ne’ebé ha’u fahe ba sira mak iha área minerál no petróleu nian. Ita fahe saida mak durante ne’e ita halo ona bazeia ba enkuadramentu legál, institusionál ne’ebé mak Timor-Leste iha. Ami mós fahe ba embaixadór sira katak ohin loron setór petróleu kontribui signifikativu ba ita-nia ekonomia nasionál no ita identifika katak potensia ida-ne’e sei boot ba beibeik no ita sei iha planu ida konfrensivu, integradu atu transforma setór petróleu ho minerál ne’e la’ós de’it setór extrativu maibé kria mós nia industria, hodi kria kampu traballu iha ita nia rai-laran,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nai dehan, nia parte ko’alia mós kona-ba prosesu Greater Sunrise ne’ebé Timor-Leste planeia ona atu dada kadoras mai Timor-Leste.
“Ita mós fahe informasaun katak ita-nia Greater Sunrise daudaun ne’e iha hela prosesu nia laran, ita esforsu hela oinsá iha tempu besik bele dada kadoras mai Timor-Leste,” nia hateten.
Iha atividade ne’e partisipa mós husi Sekretariu Jerál g7+, Helder da Costa ne’ebé fahe mós esperiénsia Timor-Leste nian kona-ba harii pás no estabilidade.
“Ita mai fahe informasaun kona-ba du’urante tinan 15 g7+ harii, konsege hamorin Timor-Leste nia naran iha nivél globál tanba Timor-Leste nia papél iha g7+ promove pás,” Helder hateten.
Nia dehan, ho atividade ne’ebé g7+ halo konsege fó rezultadu ne’ebé di’ak tanba promove ona pás iha nasaun membru hirak ne’ebé iha konflitu.
Atividade ne’e partisipa mós husi setór privadu sira-ne’ebé reprezenta husi Kâmara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL-sigla portugés).
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes





