VIKEKE, 20 Fevereiru 2025 (TATOLI)—Organizasaun naun Govementál Fundasaun Knua Haberan Komunidade (F-KHK) lokál munisípiu Viqueque, kinta ne’e, realiza advokasia kona-ba haforsa sistema saúde emerjénsia ba autoridade lokál no komunidade iha postu Uatulari.
Reprezentante Fundasaun KHK, Marito da Silva, haktuir Fundasaun KHK hetan apoia husi Care Timor Leste hodi implementa projetu COVID-19 haforasa sistema saúde emerjénsia ne’ebé implementa programa tolu mak hanesan saúde, bee-moos no dezastre naturál ne’ebé realiza iha tinan kotuk iha suku Afaloikai no suku Macadique.
“Husi programa tolu ne’e ami halo identifikasaun ba problema sira-ne’ebé ita-nia komunidade sira hasoru iha baze saúde, bee-moos no dezastre. Husi problema sira-ne’e ami identifika aprezenta ba autoridade sira oinsá buka solusaun hodi resolve,” Marito da Silva hateten iha salaun postu Uatulari, ohin.
Nia dehan, objetivu husi programa ne’e atu halo ligasaun entre instituisaun Governu no komunidade fó apoiu malu hodi rezolve problema sira-ne’ebé durante Fundasaun KHK indentifika.
“Tanba ne’e, ohin, ita halo sorumutu iha nivel postu, atu ko’alia problema sira iha, hodi junta forsa hamutuk buka solusaun. Tanba, Timor ukun an ona, oinsá ita hamutuk hodi hadi’a ita-nia rain, ita labele hein ema seluk mak mai hadi’a ita-nia rain,” nia dehan.
Durante ne’e, nia dehan, programa ne’e implementa iha postu Uatulari identifika postu saúde loke loron sorin, komunidade to’o tiha iha postu kontaktu ba pesoál saúde sira la mai.
“Hanesan postu saúde Haenaudere ne’ebé durante ne’e observa pesoál saúde sira ladun ativu, ida-ne’e ita la’os keixa malu, maibé ita relata ba servisu saúde bele hadi’a iha futuru. Tanba ne’e ami mai implementa atividade sira-ne’e iha postu Uatulari hodi hree komunidade hasoru,” nia hateten.
Tuir dadus, husi implementasaun programa Covid-19 haforsa sistema saúde ekipa F-KHK identifika problema saúde iha suku Afaloikai no Macadique kazu hamutuk 48% komunidade hasoru mak hanesan rekursu umanu pesoál saúde, prevensaun ba moras emerjénsia.
Problema dezastre naturál ne’ebé suku rua hasoru hamutuk 28%, infraestutura hetan estragu husi dezastre naturál no uma komunidade ne’ebé hetan estragu. Kona-ba problema ikus husi suku Afalokai no Macadique ne’e komunidade 12% seidauk asesu ba bee-moos.
Iha biban ne’e, administradór postu Uatulari, Jorge Ribeiro, hato’o agradesimentu ba Fundasaun KHK no Care Timor Leste ninia presenza iha postu Uatulari.
“Ha’u hato’o agradesimentu agradese ba Fundasaun KHK no Care ne’ebé lori programa ida-ne’e mai implementa iha ita-nia postu Uatulari. Ida-ne’e apoiu tebes ba ita-nia komunidade iha suku no aldeia liuhusi sensilibliza kona-ba asesu saúde no prevensaun ba risku dezastre naturál sira-ne’ebé ita la espera bele akotnese,” nia dehan.
Iha fatin hanesan, komandante eskuadra Polísia Nasionál Timor Leste Uatulari, Venceslao Morais de Oliveira Freitas, sente orgullu ba presenza F-KHK no Care Timor Leste ne’ebé bele mobiliza komunidade hodi partilla kona-ba saúde, bee-moos no risku badezastre naturál.
“Nune’e ba autoridade suku sira entende ba problema sira-ne’ebé suku enfrenta hodi servisu hamutuk ho parseiru sira tanba parseiru sira-ne’e nu’udar Governu ninia parseiru iha baze, atu ita-nia komunidade enfrenta buat ruma karik ita-nia parseiru sira bele ajuda. Tan ne’e, ba ami parte PNTL prontu apoiu liuliu mosu dezastre naturál sira mosu iha Uatulari,” nia hateten.
Iha sorutmutu ne’e, hetan partisipa husi autoridade suku Afaloikai no suku Macadique, ofisiál suku inkuli komunidade iha suku rua.
Administradór Uatulari husu xefe suku sira simu ONG
Aleinde ne’e, administradór postu Uatulari, munisípiu Vikeke, Jorge Ribeiro, husu xefe suku sira iha postu Uatulari tenke simu presenza parseiru sira husi Organizasaun Naun Govermentál (ONG) isra tanba sira nu’udar parseiru Governu nian hodi ajuda komunidade.
“Tanba ita-nia ONG sira sai hanesan parseiru husi Governu nian, nune’e parseiru ONG sira mai iha ita-nia aldeia, suku no postu hodi implementa sira-nia programa períoridade sira. Maibé, ha’u rona iha suku balun mak lakohi simu, ita-nia parseiru sira-nia prezensa iha suku hodi implementa programa. Tan ne’e, ha’u husu ba xefe suku sira simu parseiru ONG sira, se imi (xefe suku) sira lakohi simu ho di’ak, koloka ba suku fou rua ne’ebé foin existe tanba sira sei menus ba buat barak,” Administradór ne’e hateten ba Agência Tatoli, hafoin sorumutu ho ONG sira iha postu Uatulari, ohin.
Nia hateten, suku sira-ne’ebé lakoi simu parseiru ONG ne’e sente akontontese iha postu administrativu Uatulari mak hatudu hahalok sira-ne’e. maibé, ema husi postu seluk simu ONG sira-ne’e di’ak.
“Maibé, ha’u hatene katak iha postu Uatulari durante ne’e suku lima simu presenza ONG di’ak, iha suku ida mak ladún koopera ho ONG sira tanba saida ha’u mós ladun hatene,” nia dehan.
Prezensa ONG nian ne’e mai organiza komunidade forma grupu no apoiu fundu natoon ba komunidade hodi halo atividade sira hanesan agrikultura, kanaliza bee-moos no haki’ak animál.
“Hanesan iha suku Matahoi foin lalais ita-nia parseiru sira fó apoiu fundu hamutuk $1,500.00 grupu ida iha Lemorai hodi hala’o atividade hortikultura no negosiu ida-ne’e bele ajuda ona ita-nia komunidade hadi’a ekonómia uma lara. Tanba, ita hatene katak oras-ne’e daudaun ne’e komunidade barak sei moris susar, ita presiza perseiru ONG atu ajuda komunidade hodi hakmaan sira-nia sofrementu sira,” nia dehan.
Aleinde ne’e, nia husu ONG bainhira tama Uatulari tenke liuliu diretór organizasaun no komunitária munisípiu Vikeke no autoridade hodi bele hatene no mosu problema hamutuk autoridade sira bele rezolve.
Iha fatin hanesan, xefe suku Macadique, Afonso dos Reis, hato’o agradesemtnu ba parseiru ONG sira-ne’ebé durante ne’e marka prezensa iha suku Macadique hanesan Care, Caritas, CRS, no Tomak.
“Ha’u hato’o agradesimentu ba parseiru ONG sira-ne’ebé durante ne’e prezensa iha ha’u-nia suku. Organiza ha’u-nia komunidade forma grupu halo atividade agrikultura no seluktán ne’ebé tulun komunidade, maske apoiu natoon maibé bele ajuda ona ita-nia komunidade,” nia hateten.
Jornalisra : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Cancio Ximenes





