iklan

HEADLINE, SEGURANSA

Komandu PNTL rejista timoroan na’in-68 vítima ba krime tráfiku umanu

Komandu PNTL rejista timoroan na’in-68 vítima ba krime tráfiku umanu

Diretór Investigasaun Kriminál Nasionál, Superintendente Polísia, João Belo dos Reis. Imajen dok TATOLI

DILI, 21  Maiu 2025 (TATOLI)—Diretór Investigasaun Kriminál Nasionál, Superintendente Polísia, João Belo dos Reis, hateten Komandu PNTL liuhusi Diresaun Investigasaun Kriminál  (DIK) rejista  ona timoroan na’in-68.

“Iha tinan 2024, ita rejita kazu vítima ba tráfiku umanu hamutuk 68. Sira-ne’e barak liu bá servisu iha Malázia, barak bá Kambódia, Xina no mós Arabia Saudita,” João Belo hateten ba jornalista iha Kuartél Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Kaikoli, kuarta ne’e.

Nia dehan, timoroan na’in-68 ne’ebé sai vítima ba tráfiku umanu ne’e tanba molok ne’e monu ba  avizu sira-ne’ebé iha rede sosiál ne’ebé hateten loke rekutamentu ba sidadaun sira-ne’ebé interese ba servisu iha Malázia no nasaun ne’ebé mesionada.

Belo esplika, bainhira timoroan ne’e aplika ba rekutamentu sira-ne’ebé halo iha rede sosiál ne’e ikusmai sira liu duni no ema ne’ebé rekruta sira-ne’e balun iha Timor mak servisu hamutuk ho ema Malázia, no bainhira  timoroan hirak-ne’e ba to’o fatin destinasaun, sira la bá serbisu tuir saida mak molok ne’e fó-sai iha rekrutamentu, más ema sira-ne’e uza maluk timoroan bá halo fali atividade seluk.

“Ne’ebé, apela ba joven sira hotu, komunidade Timor laran tomak ne’ebé mak atu buka serbisu iha estranjeiru karik, konsulta didi’ak ho família, autoridade no mós parte Governu nian antes deside aranka,” nia sujere.

Nia haktuir,  iha tinan hirak liubá autoridade polísia Timor-Leste liuhusi Serbisu Investigasaun Kriminál servisu hamutuk ho Interpól lori fila timoroan ne’ebé sai vítima ba tráfiku umanu.

“Vítima ba tráfiku umanu barak liu tuir dadus ne’ebé ami rejista iha tinan kotuk ne’e, Malazia  mak barak liu,” nia tenik.

Nia rekorda katak foin daudaun ne’e timoroan feto ida rekruta sidadaun  na’in-14 atu bá serbisu iha Slovakia no lori  timoroan hirak-ne’e liuhusi fronteira Batugadé bá liu Kupang, depois to’o Jakarta mak bá liu Slovakia. Maski nune’e, servisu intelejénsia deteta inisiativa ne’e no trava nia atividade iha liña fronteira to’o lori fila vítima sira mai fali Dili.

“Ita halo prosesu timoanoan feto ne’ebé rekruta ita-nia ema ne’e ba Ministériu Públiku no Tribunál aplika ona prizaun preventiva ba nia,” nia konklui.

Jornalista: Natalino Costa

Editór: Xisto Freitas da Piedade

 

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!