iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

PD no CNRT apresia Nonu Governu ne’ebé kompleta mandatu tinan rua  

PD no CNRT apresia Nonu Governu ne’ebé kompleta mandatu tinan rua  

Primeiru-Ministru ho membru governu sira bainhira partisipa iha diskusaun no votasaun proposta lei OJE 2025 faze espesialidade, iha Plenária Parlamentu Nasionál. Imajen TATOLI/António Daciparu.

DILI, 01 Jullu 2025 (TATOLI) – Deputadu sira husi bankada Partidu Demokátiku (PD) no Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor-Leste (CNRT, iha portugés) hato’o apresiasaun ba Nonu Governu ne’ebé ohin kompleta mandatu tinan rua governasaun.

Deputadu PD, Mariano Xavier Malik, lembra fali loron istóriku ida ba Nonu Governu no nu’udar deputadu ida husi bankada Governu ho laran-haksolok atu hamutuk selebra jornada governasaun ne’ebé ho matenek no determinante ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão.

Nia apresia Governu tanba hala’o knaar no responsabilidade boot ba povu iha tinan rua nia laran.

“Atu fó ezemplu konkretu, ita haree ona estabilidade polítika ne’ebé Governu konsege kria importante tebes ba dezenvolvimentu nasaun nian. Ita mós orgullu ho preparasaun di’ak ne’ebé halo ona hodi simu vizita Santu Padre mai ita-nia rai. Hatudu ita-nia kbiit organizasaun”, nia dehan iha plenária Parlamentu, ohin.

Iha parte infraestrutura nian, tuir deutadu Mariano, Governu konsege finaliza ona obra importante balun hanesan konstrui ponte foun iha Manleuana ne’ebé bele fasilita movimentu povu no sasán sira.

Aleinde ne’e, iha kampaña internasionál, Timor-Leste nia pozisaun iha mundu reforsa liután ho adezaun ba Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla inglés) ne’ebé sei ofisializa iha Outubru no sei loke dalan barak ba oportunidade ekonómika no kooperasaun rejionál.

“Governu mós esforsu adere Timor-Leste ba Organizasaun Mundiál Komérsiu. Ida-ne’e sei loke merkadu internasionál ba ita-nia produtu sira no atrai investimentu diretu ba ita-nia nasaun hodi kria postu traballu no hasa’e povu nia rendimentu”, nia espera.

Liuhusi diplomasia, Timor-Leste mós konsege hatudu ona kapasidade iha fórum internasionál, inklui esklarese pozisaun nasaun nian hodi sai Vise-Prezidente ba Asembleia Jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) nian nu’udar rekoñesimentu ida ba país, liuliu ba nia dedikasaun ba pás, seguransa no dezenvolvimentu iha mundu.

Nia hateten Governu nia kompromisu la para de’it iha ne’e, nune’e bolu atensaun hodi mellora infraestrutura bázika, liuliu kondisaun estrada iha territóriu, nune’e fasilita ema husi aldeia bele asesu bá sentru komersiál, bá edukasaun no saúde.

Deputadu ne’e mós admite katak maski progresu sira ba dada Greater Sunrise sei iha dezafiu barak, maibé Governu nafatin esforsu hodi ultrapasa ida-ne’e.

“Projetu estratéjiku Governu nian fó prioridade mak ba projetu Greater Sunrise, ida ne’e nu’udar fonte esperansa boot ida ba futuru ekonómiku Timor-Leste nian no Governu sei kontinua esforsu atu hetan rezultadu di’ak liu ba povu tomak”, nia otimista.

Nia fiar katak ho Xanana Gusmão nia lideransa, Governu ne’e sei kontinua halo mudansa pozitivu no kumpre promesa sira ba povu.

Hodi husu atensaun ba polítika sira no parte hotu nia partisipasaun no apoiu, liuliu esforsu atu kombate korrupsaun ho seriedade, investe maka’as iha edukasaun no saúde nu’udar pilár importante ba dezenvolvimentu umanu.

“Ita hotu nia kontribuisaun koletiva mak sei lori ita atu atinje objetivu komún ba Timor-Leste ida ne’ebé sustentavel, prósperu”, afirma.

Iha fatin hanesan, deputada CNRT, Cedelízia Faria dos Santos, mós admira Nonu Governu ne’ebé forma husi partidu CNRT no PD ba governasaun tinan rua ne’ebé halo buat barak ona iha nivel nasionál no internasionál.

Iha sorin seluk, deputadu husi bankada opozisaun FRETILIN, Florentino Ximenes Sinarai, lamenta ho serbisu balun Governu nian ne’ebé ladún lori rezultadu di’ak, liuliu ba buat ne’ebé promete iha inísiu governasaun mak hahú atu rezolve problema saúde, edukasaun, agrikultura, hatún folin foos, no tau fali lei no orden iha nia fatin.

Nia observa katak iha edukasaun nian mak “hasai etu bikan ida husi profesór kontratadu 1.400, no setór saúde númeru mate aas duke halo kurativa, no fó subsídiu ba kompañia sira ho razaun haúun folin foos, maibé la rezolve tanba folin kontinua sa’e.

Deputadu ne’e mós sei dúvida ba promesa atu dada Greater Sunrise mai Timor-Leste. Nune’e, nia fó hanoin ba Governu atu halo serbisu di’ak liután hodi lori rezultadu di’ak ba povu.

Lembra katak Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, fó pose ba membru Nonu Governu iha loron 01 Jullu 2023.

Notísia relevante: https://tatoli.tl/2024/07/01/governu-konstitusional-da-sia-kompleta-tinan-ida-ukun-hodi-halo-reflesaun/

Jornalista: Nelson de Sousa

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!