DILI, 07 Agostu 2025 (TATOLI) – Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, apela ba timoroan sira, liuliu setór privadu atu hahú haree daudaun ona saida mak bele halo, nune’e kria empregu iha rai-laran.
Xefe Governu halo apelu ida-ne’e iha abertura Konferénsia Ekonómika no Negósiu Timor-Leste no Austrália (TLAUCON2025) ba-daruak, ne’ebé hala’o entre loron 07 no 08 Agostu 2025 iha Sentru Konvensaun Dili.
Xefe Ezekutivu ne’e dehan, iha tinan oin, sei loke Banku Nasionál Dezenvolvimentu Timor-Leste (BNDTL) atu fó kréditu ba mikro, pekena no médiu empreza sira hodi bele dezenvolve setór ne’e. Tanba ne’e, liuhusi konferénsia ida-ne’e, oportunidade atu fahe esperiénsia ba malu.

“Tanba sá mak dehan bele halo buat ruma, tanba imi hotu hatene Timor-Leste iha produtu barak, maibé la aproveita ho di’ak, buat hotu sosa hotu husi li’ur mai. Ne’e duni, banku ne’e kria atu dezenvolve mikro, pekena no médiu empreza”, Xanana hateten, ohin.
Primeiru-ministru ne’e dehan setór privadu Timor-Leste tenke ko’alia no halo ligasaun ho setór privadu Austrália nian, hodi bele esplora oportunidade negósiu no investimentu. “Sé ita ladún komprende maluk sira husi Austrália bele bolu sira bá haree hodi apreende, no setór privadu husi Austrália hakarak investe iha ne’e bele lori mai haree oportunidade bele investe”, salienta.
Xanana realsa katak Timor-Leste nia populasaun millaun 1,3, husi ne’e maioria joven, maibé falta oportunidade ba serbisu. “Ita labele hanoin de’it haruka bá rai-li’ur, maibé sé ita sai tiha nasaun ida mak fó de’it pasaporte ba joven sira bá hotu rai-li’ur, nasaun ne’e atu dezenvolve oinsá?”, nia haktenik.
Iha sorin seluk, Ministra ba Empreza Ki’ik no Ministra ba Asuntu Multikulturál, Anne Aly MP, mós konfirma katak Austrália komprometidu atu apoiu iha área infraestrutura, konetividade no programa mobilidade traballu ninian.

“Negósiu ki’ik sira, ita sei fó asisténsia husi Austrália atu mai iha Timor-Leste, bele hola oportunidade sira atu serbisu harii negósiu”, nia dehan.
Prezidente Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL), Jorge Serrano, subliña importánsia husi konferénsia ne’e atu loke kontaktu entre setór privadu husi Austrália no Timor-Leste.
Nia mós dehan konferénsia ne’e sei fó espasu atu reflete kompromisu husi nasaun rua nia, hodi aumenta ligasaun ekonómika no parseria dezenvolvimentu setór privadu.

“Konferénsia ne’e ita tenke avalia fali hodi hatene katak saida maka akontese, seidauk akontese, no saida maka seidauk halo. Tinan kotuk primeira konferénsia ne’e loke ligasaun no tinan ne’e fó kontinuasaun”, nia dehan.
Eventu ne’e realiza tanba Austrália no Timor-Leste komprometidu hodi hasa’e komérsiu no investimentu ho diresaun rua iha Sudeste Aziátiku, hanesan hatuur ona iha Estratéjia Simeira Espesiál Austrália-ASEAN no estratéjia adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN.
Konferénsia ne’e sei aprezenta oportunidade ne’ebé ho valór boot tebes ba nasaun rua atu esplora tendénsia ekonómika no oportunidade negósiu iha nasaun foun Sudeste Aziátiku, establese parseria entre Governu no emprezáriu, no entre emprezáriu sira no hamosu informasaun sira ne’ebé fó benefísiu ba komunidade iha setór privadu sira iha Timor-Leste no Austrália.
Atividade ne’e sei fó oportunidade ba emprezáriu sira husi Austrália no Timor-Leste atu halo koneksaun iha indústría prinsipál sira hanesan agrikultura, turizmu, manufatura no prosesamentu, no minerál no rekursu sira. Emprezáriu husi Austrália no timoroan ne’ebé partisipa iha eventu ida-ne’e hamutuk 400-resin.
Notísia relevante: Konferénsia Ekonómika no Negósiu Timor-Leste no Austrália destaka ba setór xave no hametin kooperasaun
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





