iklan

HEADLINE, SAÚDE

OMS-CCM hala’o diálogu nasionál kona-ba revizaun reprograma subsídiu fundu globál

OMS-CCM hala’o diálogu nasionál kona-ba revizaun reprograma subsídiu fundu globál

Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) iha Timor-Leste, Arvind Mathur. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 11 Agostu 2025 (TATOLI)—Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste hamutuk ho Mekanizmu Nasionál Koordenasaun (CCM) hala’o diálogu nasionál kona-ba revizaun no reprograma subsídiu Fundu Globál nian ba Timor-Leste liuhusi Siklu Subvensaun 7.

“Ha’u louva Mekanizmu Nasionál Koordenasaun ka Country Coordinating Mecanism (CCM) no Ministériu Saúde, tanba organiza konsultasaun ida-ne’e ho espíritu transparénsia, inkluizividade no propriedade nasionál,” Arvind Mathur hateten iha nia diskursu iha Quintal Kiik, ohin.

Iha fulan-Jullu, nia dehan, Organizasaun Mundiál Saúde sertifika Timor-Leste livre husi malária, atinjimentu saúde públika ida-ne’ebé bele akontese dala ida de’it iha jerasaun ida no nasaun balun iha mundu tomak mak atinje iha Nivel Mundiál.

Tuir nia, ida-ne’e la’ós sertifikadu de’it, ida-ne’e mak rezultadu husi tinan barak nia laran esforsu ne’ebé la para, investimentu estratéjiku no determinasaun koletiva, ne’ebé fó mensajen klaru bainhira Timor-Leste estabelese meta ida no realiza duni meta refere.

“Etapa importante ida-ne’e harii iha progresu signifikativu anteriór. Nasaun ne’e mós elimina ona linfátika filariasis hanesan problema saúde públika iha tinan 2024 no rubéola iha tinan 2023,” nia afirma.

Nia dehan, luta hasoru tuberkuloze, mate sira-ne’ebé relasiona ho TB tun ona 55% dezde 2015.

Iha tinan 2023, notifikasaun kazu TB nian ne’ebé aas liu ho kazu liu 6,000 ne’ebé deteta ne’e hatudu katak detesaun no envolvimentu komunidade ne’ebe forte, implementasaun husi Sistema Integradu Vijilánsia Bazeia ba Kazu hanesan TB, Malária no HIV.

“Atinjimentu sira-ne’e sei la sai posivel se laiha apoiu forte husi Fundu Globál, no ninia parseria kle’ur ho Ministériu Saúde, CCM no OMS liuhusi siklu subvensaun 7 ho totál millaun $15.5 mak mobiliza ona ba investimentu konjuntu TB,” nia dehan.

OMS fornese ona asisténsia téknika ne’ebé konsistente hamutuk, reforsa ona vijilánsia, diagnóstiku, rekursu umanu no envolvimentu komunitáriu, fundasaun-prinsipal ka elementu ne’ebé importante liu hodi halo sistema saúde forte no bele maneja dezafiu sira ho efetivu (reziliente).

“Ohin, ita mós hasoru realidade redusaun 8.5% iha alokasaun Siklu Subvensaun 7, ida-ne’ebe signifika menus millaun $1.32, inklui redusaun 12.8% ba komponente malária. Ita rekoñese presaun fundu esternu nian no apresia esforsu kontinua husi Fundu Global atu proteje intervensaun ne’ebé bele salva vida. Maibé redusaun sira-ne’e mosu iha momentu ne’ebé, programa nasionál sira habelar ka hasa’e sira-nia atividade sira,” nia dehan.

Tanba ne’e, kada dolar ne’ebé redús ona tenke kompensa liuhusi reprioritizasaun ho matenek, mobilizasaun doméstika no modelu implementasaun ne’ebe inovativu.

Konsidera dezafiu sira-ne’e, OMS fó advokasia proteje intervensaun ne’ebe iha impaktu boot no salva moris liuliu kontinua asisténsia tékniku OMS nian ba tempu naruk ne’ebé mak bele sustenta susesu sira-ne’e.

Ezersísiu reprogramasaun ida-ne’e la’ós de’it kona-ba ajusta númeru sira, ida-ne’e kona-ba hametin foku, salvaguarda ekuidade, halo inovasaun iha prestasaun servisu no asegura katak komunidade nia opiniau hola parte iha desizaun.

Prioridade nasionál no planu estratéjiku sira tenke iha nafatin sentru, ho direitu umanu no igualdade jéneru nu’udár prinsípiu orientadór.

OMS reafirma ninia kompromisu tomak hodi apoia Ministériu Saúde, CCM, no parseiru sira hotu hodi lori solusaun bazeia ba evidénsia, prátika globál di’ak no orientasaun polítika ne’ebé forte, atu nune’e Timor-Leste bele avansa liután ba eliminasaun no Kobertura Saúde Universál.

Iha fatin hanesan, Prezidente Mekanizmu Nasionál Koordenasaun (CCM), Zelia Fernandes, hateten diálogu nasionál ho objetivu atu rona ideia husi parte interesada no parte relevante sira no dezafiu globál ne’ebé mundu hasoru kona-ba redusaun orsamentu ne’ebé FG apoia iha nasaun ida-idak.

“Iha siklu 7, ami hetan apoiu ba tinan tolu, hahú husi 2024 to’o 2026, ho montante millaun $15,5. Maibé, iha tinan klaran, iha fulan-Jullu, ami simu notifikasaun ida hodi hala’o ezersísiu redusaun ida millaun $1,6, husik de’it millaun $14,” nia dehan.

Nia subliña, maske sira hasoru dezafiu, sira planeia ona programa ligasaun ida ba tinan 2024, tanba ne’e nia konvida diretór sira atu rona sira-nia ideia ba ajustamentu orsamentu ne’e iha liña ho saúde públika iha Timor-Leste.

“Orsamentu agora ki’ik-liu fali orsamentu inisiál. Presiza serbisu hamutuk, ohin iha OMS, Ministériu Saúde (MS) no CCM atu rezolve kestaun sira-ne’e. Timor-Leste agora daudaun iha hela faze diskusaun ba Orsamentu Jerál Estadu, atu nune’e ita-nia Governu bele haree kestaun ne’e integra iha OJE nian,” nia dehan.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!