DILI, 18 Outubru 2025 (TATOLI)—Se O hakarak koñese mundu, lee ba! Se hakarak mundu koñese O, hakerek ba!
Husi rai Ablai Ludu Rae Dlai (Manufahi), moris mai eskritór ida-ne’e. Ninia aparénsia relijioza tebes. Haree husi ninia hakat, ninia maneira esplika no modelu taka oklu ne’e, ema hanoin nia frater ka nai-lulik ida. La’ós.
Saida mak halo nia diferente ho ema babain ne’e tanba nia nu’udár formandu postulante no novisiadu iha Kongregasaun Irmão Sagrada Família iha Flores, Indonézia, iha 2020, entaun ninia karakter influensiadu husi karakter nai-lulik (padre) sira.
Ninia naran Felismino Soriano da Costa. Naran Felismino ne’e babain idéntiku ho feliz (kontente) maibé nia la uza másima ninia felisidade tanba ninia objetivu seidauk atinjidu. Nia hakmesak aan husi barullu. Ignora ransu. Ignora sai bibi-ain hodi marsa tun-sa’e iha lurón ho kolega sira. Ema dehan nia foti aan ka baidozu maibé lae. Nia hakarak realiza ninia mehi. Mehi hakarak sai eskritór. Atu sai eskritór presiza hakmatek iha fatin silénsiu ida atu foku ba hakerek.
Mehi ida-ne’e sai realidade. Durante tinan neen (hahú husi 2019) foku ba hakerek, ikus hahoris livru rua. Livru ho títulu ‘Ita-Nia Istória Domin no Fuan Nia Lian’. Livru rua lansa ona husi Ministru Juventude, Desportu, Arte no Kultura, Nelyo Isaac Sarmento, iha 11 Outubru 2025.
Istória ne’e, istória kona-ba Felismino nia domin ba teki ida? Ha-ha-ha… Lae… Lae… Ne’e domin jerál ida. Domin kona-ba lori ksolok, tanis, laran-susar no domin ba família, kolega, inan-aman no seluk tan.
“Ita ko’alia kona-ba domin ema ida mesak labele kria istória domin, maibé hahú husi ema na’in-rua, família, kolega sira. Entaun, ho domin sira-ne’e, provoka ha’u hakerek sai livru ida,” Felismino Soriano ba TATOLI iha nia hela fatin, foin lalais ne’e.
Livru daruak ho títulu ‘Fuan Nia Lian’ ne’e sei nakait ho livru “Ita-Nia Istória Domin”. Ida-ne’e kompila fali livru poezia no dadolin iha livru “Ita-Nia Istória Domin” ne’e.
Notísia relevante: Ministru Nelyo lansa livru Istória Domin
Nia hakarak ko’alia onestu. Livru la eziste se laiha motivasaun. Hakerek la’ós ninia talentu naturál maibé moris husi motivasaun ida no ideia. Motivasaun no ideia ida-ne’e, la maihusi ema seluk maibé husi ninia inan rasik.
Inan nu’udár manorin dahuluk ba nia oan. Inan hatene ona katak edukasaun la’ós kona-ba valór akadémiku de’it, maibé mós harii karakter. Nia forma nia oan nia karakter sai eskritór liuhusi lee no hadomi livru.
“Laiha ema ida mak motiva ha’u atu hakerek livru maibé ha’u-nia mamá mak ema ida-ne’ebé hanorin ka motiva ha’u atu lee no hadomi livru. Mamá sempre prepara livru ba ha’u durante ha’u sei idade 14,” nia haktuir.
Inan nu’udár eroina ne’ebé inkomparavel. Ba nia, se ninia inan la kria kondisaun, ohin loron nia laiha kbiit atu hakerek testu satán hakerek livru.
“Se mamá la kria kondisaun durante ha’u sei labarik, ha’u fiar ha’u sei laiha kbiit atu hakerek testu ruma, satán hakerek livru,” nia konta tuir ho oin ne’ebé nakonu ho domin.
Apelidu eskritór ne’e, la’ós fásil hanesan ema ko’alia. Atu hetan apelidu eskritór ne’e, tuir nia, tenke liuhusi esforsu lubuk ida tanba tenke iha hanoin luan, riku liafuan, hatene halo kompilasaun liafuan no seluk tan.
Língua sai dezafiu ba nia bainhira hakerek. “Ema barak dehan tétun ne fásil, maibé ba ha’u tétun ne’e difísil. Ita-nia tétun iha versaun hira kedas. Institutu Nasionál Linguístika (INL) la kria espasu atu eduka tétun ba sosiedade sira,” nia tenik.
La’ós ne’e de’it. Dezafiu seluk ne’ebé nia hasoru mak orsamentu ba impresaun livru no halo koneksaun ba tipografia sira iha Indonézia atu imprime livru no atu hetan ISBN ba livru rasik. Maibé, ho esforsu sira-ne’ebé nia halo no hetan suporta husi kolega eskritór sira, ikusmai konsege lansa livru.
“Depoizde lansamentu livru mak ha’u sente kontente no louva ho aan rasik tanba bele atinje mehi ne’ebé ha’u hakarak,” nia hato’o ho hamnasa.
Husi rezultadu livru ne’ebé nia hakerek, nia lakohi nonook. Nia enkoraja foin-sa’e sira labele baruk atu aprende no lee tanba lee livru hanesan buat ida-ne’ebé konsume hela pensamentu eskritór sira-nian.
Eskritór presiza tinan barak atu hakerek livru ida maibé lee-na’in presiza de’it semana ida ka rua atubele hatene hotu eskritór nia pensamentu durante tempu naruk nia naran.

Nu’udár inan, Marta Soriano da Silva, foti lian. Nia sente orgullu hamriik iha oan nia sorin hodi lansa livru rua ne’ebé oan rasik hakerek.
“Momentu oferese livru ba oan ne’e apenas enkoraja katak Se O hakarak koñese mundu, lee ba! Se hakarak mundu koñese O, hakerek ba! Ho hatoman aan lee lori oan mane sai mout ba mundu literatura ikusmai sai eskritór,” Marta haktuir.
Hakerek la’ós buat ida-ne’ebé konsideradu fásil, maibé mós la’ós imposivel hanesan ema hanoin. Hakerek, se la hahú nunka bele. Hanesan ema aprende bisikleta, tenke hahú ho monu molok bele.
Felismino Soriano da Costa, moris iha Same iha 20-05-2000, oan daruak husi maun-alin na’in-haat husi aman Carlito da Costa no inan Marta Soriano da Silva. Aman husi Same, Manufahi, inan husi Laulara, Aileu.
Nia hahú estudu iha Eskola 1o no 2o Siklu Madabeno iha tinan 2006 no Kontinua ba EBC 3o Siklu Madabeno iha 2012 no ramata iha 2015. Iha 2016, kontinua fali ba sekundáriu iha ESGAM Aileu no ramata iha 2018. Iha 2019, tama iha Kongregasaun Irmão Sagrada Família Bukoli, Baukau no iha Maiu 2019 kontinua formasaun hanesan Postulante no Novisiadu iha Flores, Indonézia to’o 2021.
Tinan 2021 filamai Timor no 2022 kontinua estudu iha universidade iha ICFP Baucau no termina kursu D3 iha tinan 2024. Oras ne’e, kontinua hela estudu S1 nian iha kampus no mós hala’o serbisu iha Caritas Timor-Leste hanesan program manager.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Xisto Freitas da Piedade





