iklan

EKONOMIA, INTERNASIONÁL, HEADLINE

Austrália hamenus impostu ba kombustível durante fulan tolu

Austrália hamenus impostu ba kombustível durante fulan tolu

Folin kombustível iha tempu-reál hatudu iha estasaun gazolina ida iha Kanberra, Austrália iha loron 20 fulan-Marsu tinan 2026. Imajen ne’e foti husi Zhang Na/Xinhua.

DILI, 30 Marsu (TATOLI) – Primeiru-ministru australianu, Anthony Albanese, iha loron-segunda ne’e fó-sai katak Governu sei hamenus metade hosi nia impostu ba fa’an kombustível sira hodi hatán ba folin sira ne’ebé maka aas tebes.

Albanese hatete ba jornalista sira iha Kanberra hafoin hasoru malu ho líder sira Estadu no teritóriu nian iha loron-segunda dadeer katak sei ko’a impostu ba kombustível durante fulan tolu hahú hosi loron-kuarta.

Nia hatete katak inisiativa ne’e sei hamenus kustu gazolina no gazoel nian ho sentavu 26.3 kada litru iha tempu ne’ebé folin sira sa’e tanba krize petróleu konflitu Médiu Oriente nian.

Tuir dadus ikus liu hosi Institutu Petróleu Austrália nian (AIP, sigla inglés), folin médiu nasionál ba kombustível lahó chumbo regulár atinje rekord aas ida ho dolar australianu 2,53 (besik dolar amerikanu 1,73) kada litru iha semana to’o domingu, aumentu ida ho pursentu 6,3 hosi dolar australianu 2,38 iha semana anteriór.

Folin médiu nasionál gazóliu nian sa’e pursentu 9,7 iha períodu hanesan ba dolar australianu 3,1 kada litru, haktuir hosi AIP.

“Ami komprende katak australianu sira hetan presaun maka’as,” Albanese hatete iha loron-segunda ne’e.

Adisionalmente, nia anunsia katak kobransa ba utilizadór estrada nian ho 32.4 sentavu kada litru diesel ne’ebé uza hosi veíkulu pezadu sira sei hamenus ba zero durante fulan tolu hodi fó alíviu ba indústria kamiaun nian.

Tezoureiru Jim Chalmers hatete katak medida rua ne’e sei kusta ba governu ho estimativa dolar australianu biliaun 2,55 iha reseita ne’ebé lakon.

Husi pontu-de-vista ekonómiku, konflitu nia rohan iha Médiu Oriente labele to’o lalais, no iha interiór, governu hakat ba oin hodi fó tulun iha ne’ebé ita bele halo ida-ne’e ho maneira ida ne’ebé responsável, nia hatete.

Nune’e mós medida sira tulun nian ba kustu moris nian, Albanese hatete katak líder sira estadu no teritóriu nian konkorda ona ho planu nasionál ida ne’ebé trasa oinsá governu sira sei serbisu hamutuk iha seguransa kombustível nian.

Fonte: Xinhua
iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!