DILI, 24 Juñu 2026 (TATOLI)—Ministériu Turizmu no Ambiente liuhusi Diretór Jerál, António da Silva, hateten kurs osan dolár bele sa’e no rupiah bele tun hanusa mós modu viajen sei nafatin laiha implikasaun, tanba modu transporte sai fatór determinasaun ba viajen nian.
Diretór Jerál Turizmu no Ambiente, António da Silva, hateten einjeralmente nasaun ida sai destinasaun turístiku hanesan Timor-Leste sai nasaun destinasaun ida, se merkadu ne’e mak Indonézia no valór kurs osan dolár sa’e maka’as signifika sira-nia gastu mai ne’e sei boot liu.
“Ne’e sei fó inplikasaun, sempre iha implikasaun entermu husi preferénsia viajen ho sira-nia kapasidade finanseiru atu vizita nasaun ida,” Diretór Jerál MTA ne’e informa ba Agência Tatoli, ohin.
Maibé, nia dehan, jeralmente Timor-Leste nia destinasaun merkadu boot liu ida tan mak Austrália hanesan ema hirak ne’ebé mak mai halo atividade turístiku iha Timor, maibé TL laiha implikasaun kurs dolár ba rupiah.
Maske nune’e iha mós númeru vizitante husi Indonézia maibé sira barak-liu mai ho objetivu negósiu (bussines) no ema-ne’ebé mai halo atividade turístiku ne’e ninia númeru ladun signifikante (ladun barak).
Maske ema balun ba Indonézia halo vizita traballu no sira-nia gasta sei boot, maibé iha general trading sei iha implikasaun iha kapasidade formál maibé ne’e iha produtu fíziku, enkuantu iha nesesáriu nian ne’e haree ladun iha signifikante.
Enkuantu, kona-ba dadus husi gastu no númeru vizitante estranjeiru (chegada da estrangeiro) sei elabora hela dadus no servisu ne’e sei iha koordenasaun entre MTA, Migrasaun, Banku Sentrál no ajénsia balun, antes ne’e money change rate dolár (USD) ba rupiah (IDR) husi $10 sa’e ba Rp180.000 maibé agora tun ona ba Rp179.053.
Jornalista : Alexandra da Costa
Editór : Cancio Ximenes





