DILI, 08 Setembru 2025 (TATOLI)—Loron ohin (08/09), mundu komemora Loron Internasionál Literásia (ILD) ho tema “Promove Literásia iha Era Dijitál”. Selebrasaun anuál ida-ne’ebé hahú iha tinan 1967 hodi subliña importánsia alfabetizasaun nian nu’udár fundasaun ba sosiedade ida-ne’ebé edukada, justa, pasífika no sustentavel.
Organizasaun Nasaun Unida ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO-sigla ingleza) hateten iha nia pájina ofisiál katak alfabetizasaun mak direitu umanu fundamentál ne’ebé loke asesu ba direitu sira seluk, liberdade sira no sidadania globál.
“Liuhosi alfabetizasaun, ema ida-idak bele dezenvolve koñesimentu, abilidade, valór, atitude no sira-ne’ebé apoia kultura dame nian, igualdade, justisa, diversidade no toleránsia no harii relasaun armonia ho ema seluk no ambiente,” nota imprensa husi UNESCO ne’ebé TATOLI asesu hateten, Segunda ne’e.
Notísia relevante: Alfabetizasaun mak direitu umanu fundamentál loke asesu ba liberdade globál
Dispozitivu dijitál sira loke oportunidade aprendizajen foun ba grupu marjinalizadu sira, maibé mós hamosu risku ba marjinalizasaun dupla, iha-ne’ebé komunidade izolada balun hosi alfabetizasaun tradisionál no benefísiu sira hosi era dijitál. Dezafiu sira seluk inklui kestaun sira kona-ba privasidade, vijilánsia, prejuizu algorítmiku, étika, konsume pasivu no impaktu ambientál.
Iha kontestu ida-ne’e, literásia dijitál mak xave ba transformasaun ne’ebé inkluziva no signifikativa. Aleinde lee no hakerek de’it, literásia dijitál permite ema atu asesu, komprende, avalia, kria no interasaun ho konteúdu dijitál ho seguru.
Alfabetizasaun mós iha papél ida hodi haburas hanoin krítiku, hili informasaun ne’ebé kredivel, no navega iha ambiente informasaun ne’ebé kompleksu.
“ILD 2025 mak momentu ida atu selebra progresu iha alfabetizasaun iha nivel globál, rejionál, nasionál no lokál. Komemorasaun ida-ne’e mós enkoraja reflesaun krítika kona-ba oinsá hanorin no aprende alfabetizasaun no mós oinsá programa no polítika sira alfabetizasaun nian dezeña, jere no monitoriza iha era dijitál,” UNESCO tenik liuhusi komunikadu imprensa ne’e.
UNESCO subliña katak alfabetizasaun mak direitu umanu no motór ba empoderamentu, ne’ebé bele transforma sosiedade sira atu sai inkluziva, ekuitativa no sustentavel liután.
Maski iha progresu globál, dezafiu signifikativu sira sei iha nafatin. To’o 2024, adolexente no adultu millaun 739 iha mundu tomak sei laiha abilidade alfabetizasaun bázika, enkuantu labarik na’in-haat (4) hosi na’in-sanulu (10) sei seidauk atinje profisiénsia mínima lee nian.
Aleinde ne’e, labarik no adolexente millaun 272 hein atu la eskola iha 2023, ne’ebé destaka nesesidade ba atensaun séria ba alfabetizasaun no edukasaun globál.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Xisto Freitas da Piedade





