DILI, 03 marsu 2023 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten atu sustenta lala’ok dezenvolvimentu nasaun nian presiza hametin liután unidade entre parte hotu.
Notísia Relevante: Veteranu sai ezemplár ba jerasaun foun sira moris banati
Nia hateten, indepedénsia atinje liuhosi obra koletiva no kolaborativa ne’ebé sustenta ho valór lubun ida, nune’e iha komemorasaun loron nasionál veteranu 03 marsu ba tinan ne’e ho tema “Hametin Unidade ba Dezenvolvimentu Nasionál” ne’e hatudu sentidu boot ba Independénsia ne’ebé atinje ona.

“Uluk libertasaun no Independénsia mak sai atensaun sentrál ba ita, oras ne’e ita hotu nia preokupasaun mak dezenvolvimentu. Maibe, dezenvolvimentu rekere kondisaun indispensavél lubun ida, inklui unidade, unidade ne’ebé metin liutan. Karik ita sei sobu malu, hatun malu, tatoli informasaun falsu, desinformasaun, difamasaun, ita labele konstrui unidade no hametin unidade. Se prekondisaun atu sustenta lala’ok dezenvolvimentu laiha, dezenvolvimentu rasik la la’o, maibé presiza hametin unidade entre parte hotu mak dezenbolbimentu bele la’o bao in,” Prezidente Parlamentu Nasionál, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten iha nia diskursu bainhira reprzenta Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, prezide serimónia komemorasaun loron nasionál veteranu iha Palásiu Governu, sesta ne’e. Timor-Leste
Timor-Leste hakat ho idade tinan 20 ona nu’udar Estadu no nasaun ne’ebé independente ho progresu no mudansa lubun ida, maibé iha prosesu naruk ida-ne’e, ho rekursu lubun ne’ebé TL gasta ona, sei hasoru frakeza ka asimetria sosiál, polítika no ekonómika lubun ida, pobreza, mánutrisaun, kultura funsionamentu no relasionamentu institusional instituisaun Estadu nian sei sai dezáfiu iha ita-nia Estadu.
Dezenvolvimentu integradu tenke refleta mós iha manifestasaun kompeténsia no funsionamentu profisionál no efetivu instituisaun sira-ne’ebé Estadu harii hodi reforsa Independénsia nasionál, soberania Estadu no lori naroman ba povu tomak nia moris ho dignu.
“Iha situasun hanesan ne’e presiza tebes unidade, integridade, kolaborasaun no sakrifísiu hodi orienta dezenvolvimentu ba povu tomak nia moris di’ak. Iha situasaun hanesan ne’e presiza iha mós korajen no haraik-an atu rekoñese sala sira-ne’ebé komete, frakeza sira-ne’ebé kontribui ba impede dezenvolvimentu sosiál, ekonomiku no polítiku iha Timor-Leste,” nia hateten.
Nia dehan, situasaun agora ezije duni unidade, kolaborasaun, komunikasaun ka diálogu hodi fo solusaun la’ós ba de’it problema interna maibé problema mundiál ne’ebé lori impaktu mai Timor-Leste.
Hanesan problema alterasaun klimátika nia efeitu ba natureza, ba produsaun agrikola, ba abitasaun, ba vida sosiál no ekonómika.
Pandemia globál afeta saúde públika saúde pesoál sidadaun nian, funu entre Rúsia ho Ukránia, rivalidade geopolitika entre nasaun sira ekonomika no militarmente potente mós lori impaktu ba Timor-Leste nia kondisaun sosiál, ekonómika no polítika.
IMF ka Fundu Monetáriu Internasionál fó sai previzaun katak, kreximentu globál tinan 2023 tuun ba 2,9%, ne’ebé bolu atensaun ida katak mundu sei kontinua hasoru resesaun ekonómika.
“Ne’eduni, Estadu, líder nasionál, veteranu, sidadaun hotu-hotu presiza hamutuk, serbisu hamutuk, ko’alia ba malu, hakbiit iha nia kapasidade nu’udar Estadu hodi enfrenta Mudansa hirak ne’e no buka solusaun. Labele husik problema hirak ne’e invade ita-nia fundamentu sosiál, polítiku, ekonómiku no institusionál no hafraku Timor-Leste nia ezistensia nu’udár país independente,” nia hateten.
Tanba ne’e, nia dehan, presiza beibeik konsertasaun komportamentu polítiku, koresaun kontinua no redifine vizaun estratéjika sira perante dezáfiu internu no externu ne’ebé Timor-Leste hasoru.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes





