iklan

EKONOMIA, HEADLINE

Ativu setór bankáriu Timor-Leste to’o billaun $2,8 iha 2025 – BCTL

Ativu setór bankáriu Timor-Leste to’o billaun $2,8 iha 2025 – BCTL

Lansamentu Banco do Nosso Futuro iha Komoro, Dili, 04 Setembru 2025. Imajen dok. TATOLI

DILI, 24 Marsu 2026 (TATOLI) – Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL) fó sai relatóriu kona-ba setór finanseiru, ne’ebé hatudu katak to’o Dezembru 2025 banku sira rejista ativu (asset) hamutuk billaun $2,8, ho kreximentu pursentu 7,1.

Governadór BCTL, Helder Lopes, hateten katak sistema bankáriu Timor-Leste kompostu husi banku komersiál neen. Banco do Nosso Futuro (BNF) mak banku foun liu, ne’ebé hetan lisensa iha loron 06 fulan-Agostu tinan 2025, no ofisialmente loke iha loron 04 fulan-Setembru tinan 2025.

Banku komersiál sira mak Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNCTL), Banku Mandiri, Bank Rakyat Indonesia (BRI), Banco Nacional Ultramarino (BNU), BNF, grupu bankáriu Austrália no Nova Zelándia (ANZ). Aleinde ne’e, instituisaun depózitu rua ne’ebé bazeia ba fintech, hanesan T-Pay no Mosan (Telemor).

Tuir dadus BCTL, dezempeñu setór bankáriu durante tinan 2025 kontinua sólidu, ho likidez sufisiente no melloria iha kualidade servisu, liuhusi kanál dijitál no prezensiál. Kreximentu ativu sira sei dudu, liuliu husi kreximentu iha empréstimu, ativu fixu, no ativu sira seluk.

Helder Lopes mós dehan katak parte boot husi osan banku sira-nian barak sei tau iha rai-li’ur, hamutuk billaun $1,4. Situasaun ida-ne’e akontese tanba limitasaun iha oportunidade investimentu liuhusi kréditu, no menus instrumentu ba banku sira atu halo investimentu.

Nia hateten ida-ne’e sai responsabilidade BCTL no Governu atu hadi’a ambiente investimentu, nune’e osan ne’e bele sirkula iha ekonomia rai-laran.

To’o 2025, totál osan ne’ebé banku sira kanaliza ba setór privadu no uma-kain liuhusi kréditu hamutuk millaun $642. Iha tinan hanesan, banku sira mós rejista retornu hamutuk millaun $107 (9,6%).

“Aleinde ne’e, totál kréditu ne’ebé instituisaun fianseira no banku instituisaun mikro finansa fó ona ba ita-nia ekonomia hamutuk millaun $724. Maibé, husi totál osan ida-ne’e barak liu mak ba kréditu indivíduu tanba barak mak uza sira-nia saláriu hanesan garantia”, Helder akresenta.

Husi relatóriu BCTL hatudu katak ba setór potensiál sira seidauk hetan asesu boot ba kréditu. Iha 2025, setór agrikultura hetan de’it kréditu millaun $10,4, manufatura millaun $7,5, turizmu millaun $31,5. Enkuantu setór komérsiu no finanseiru aas liu, hamutuk millaun $188.

Kualidade kréditu mós hatudu melloria, ho redusaun iha provizaun risku kréditu to’o pursentu 28,8 ba millaun $19,6, tanba dezempeñu pagamentu ne’ebé di’ak liu. Proporsaun empréstimu ne’ebé la funsiona mantein iha nivel ki’ik iha ho pursentu 2,4, enkuantu marjen operasionál ne’ebé maka’as kontinua atu proteje setór bankáriu husi risku kréditu potensiál sira.

Jeralmente, relatóriu BCTL konfirma katak Timor-Leste nia sistema bankáriu estavel, líkidu, no fó apoiu ba kreximentu setór privadu liuhusi empréstimu ne’ebé agresivu liu.

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!