iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Instalasaun bee-moos sai difikuldade ba konstrusaun Dili Sidade Istórika

Instalasaun bee-moos sai difikuldade ba konstrusaun Dili Sidade Istórika

Área konstrusaun projetu Perican Paradise, iha Tasi-tolu, kuarta (31/05/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 18 agostu 2023 (TATOLI)—Empreza internasionál, Pelican Paradise ne’ebé responsável ba konstrusaun Dili Sidade Istórika, daudaun ne’e seidauk bele hala’o projetu fíziku iha terrenu ho másimu tanba hasoru problema instalasaun bee-moos.

Maski  Bee Timor-Leste, Empreza Públika (BTL, E.P) fura no konsege hetan ona bee, maibé problema seluk maka rai ne’ebé fura bee pertense rai privadu.

“Bee hetan ona iha Tibar, ne’ebé dada hosi BTL, E.P. Bee ne’e teste ona iha laboratóriu no kualidade di’ak hodi halo konstrusaun sira iha faze dahuluk. Maibé rai ne’e nia pozisaun pertense ba rai privadu, tanba rai ida ne’ebé mak atribui iha sertifikadu investimentu ne’e kee bee la hetan, entaun TradeInvest koordena ona ho Sekretaria Estadu Terra no Propriedade atu haree kestaun ne’e,” Diretór Ezekutivu, Arcanjo da Silva, informa ba Agência Tatoli, iha nia knaar fatin, Colmera.

Antes ne’e, TradeInvest simu karta rua hosi Pelican Paradise, katak empreza iha prosesu laran tanba iha akordu investimentu ne’e hateten katak Governu mak kria kondisaun hotu atu fó biban ba investidór atu hahú investimentu.

“Kondisaun sira ne’e maka husik rai ka terrenu ne’e mamuk, katak laiha ema ida reklama, katak rai ne’e ema ruma nian. Kondisaun seluk tuir akordu ne’e katak Estadu ka Governu mak sei disponibiliza eletrisidade no bee-moos, bee ne’e la’ós kualker maibé bee ida-nia kualidade tenke komprova hosi laboratóriu katak kuandu halo konstrusaun apartamentu ba tinan 100 bee labele meer liu,” Arcanjo da Silva, hateten.

Notísia relevante : Konstrusaun Dili sidade istórika tama ona faze dahuluk konstrusaun

Nune’e, parte TradeInvest fasilita atu empreza bele negosia ho Sekretaria Estadu Terra no Proriedade, ne’ebé sira tau ona kondiserasaun ba kestaun ne’e.

“Maibé bainhira liu fulan-neen maka laiha mudansa iha fatin ne’e, hanesan bee mak sai problema, ida-ne’e atu fó sala ba sé, normalmente públiku fó sala ba Pelican Paradise, maibé kuandu ita intende didi’ak akordu ne’e Governu mak kria kondisaun, ne’ebé bee laiha oinsá atu halo servisu,” Diretór akresenta.

Pelican Paradise sei halo konstrusaun otél, apartamentu no rezidénsia hamutuk unidade 287 ho kustu millaun $100, ne’ebé iha faze dahuluk, empreza Malázia ne’e sei hahú projetu iha rai ho medida ektare 16, ne’ebé tuir planu sei finaliza iha tinan 2026. Pelican Paradise haree iha área dezenvolvimentu propriedade hodi halo dezeñu no kalkulasaun kustu, nune’e ba implementasaun sei loke konkursu públiku.

Projetu  ne’e sei dezenvolve área ospitalidade, turizmu no seluk tan atu atrai turista sira mai vizita Timor. Iha faze dahuluk projetu ne’e, empreza nafatin hein Governu halo libertasaun terrenu iha área Tasi-tolu, hafoin kontinua projetu faze daruak.

Tuir planu, Pelican Paradise sei halo dezenvolvimentu turístiku ho totál investimentu millaun $700. Área dezenvolvimentu turístiku ne’e tuir planu sei harii iha rai ektare 558, iha zona entre Tasi-tolu no Tibar, ne’ebé sei inklui unidade otelaria, kampu golf, lote rezidensiál, sentru dezenvolvimentu ba joven sira, eskola internasionál ida, ospitál ida no sentru komersiál.

Dezenvolvimentu ne’e sei permite kriasaun postu traballu ba ema 1.500 iha faze konstrusaun no 1.300 postu traballu permanente.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!