BOBONARU, 22 Maiu 2026 (TATOLI) – Prezidente Autoridade Nasionál Minerál (ANM), Rafael de Araújo, hateten katak Timor-Leste iha poténsia boot iha setór rekursu minerál, liuliu iha munisípiu Lautein no Manatutu, ne’ebé daudauk tama hela iha faze estudu no perfurasaun husi empreza internasionál sira.
Nia dehan katak Governu aprova ona estudu ba empreza internasionál husi Singapura no Xina atu halo perfurasaun no teste rekursu naturál área balun iha Lautein.
Rafael de Araújo salienta katak agora empreza sira hein hela atu submete relatóriu finál ba Governu, tanba rezultadu preliminár sira hatudu katak projetu ne’e iha oportunidade di’ak atu apoia konstrusaun fábrika simentu ida iha Timor-Leste iha futuru besik.
Notísia relevante: MRT, E.P no ESR asina akordu sósiu halo peskiza ba manganéz iha Lautém
“Ami sei haree hela. Relatóriu ne’e hatudu katak poténsia di’ak tebetebes. Se buat hotu-hotu la’o ho di’ak, iha fin tinan ida-ne’e ka mais tarde Jullu tinan oin ita sei iha fábrika simentu ida iha ita nia rai-doben Timor”, nia informa durante serimonia atribuisaun lisensa atividade prospesaun no peskiza minerál metálika no elementu terras raras ba munisípiu Bobonaru no Kovalima, ne’ebé realiza iha salaun Parókia Bobonaru, sesta-feira ne’e
Rafael de Araújo esplika katak iha Lautein, empreza estatál Murak Rai Timor hamutuk ho parseiru Estrella Resource konsege identifika rekursu manganés ho kualidade aas no atualmente daudaun halo hela atividade esplorasaun.
Governu fó ona autorizasaun ba empreza sira atu halo estrasaun to’o tonelada rihun 30 ba atu halo avaliasaun merkadu.
“Ne’e hatudu katak rekursu manganés iha Timor-Leste iha poténsia boot tebetebes. Se estudu ne’e la’o di’ak, iha tinan oin ita bele haree dezenvolvimentu ekonomia ida boot liu tan iha setór minerál”, nia hateten.
Iha munisípiu Manatutu, Governu liuhusi ANM fó ona lisensa ba empreza estatál Murak Rai Timor ho nia parseiru estranjeiru ida halo estudu kona-ba rekursu mármore no agora besik atu finaliza.
“Se buat hotu-hotu la’o ho di’ak, estudu ne’e sira tenta atu finaliza iha fin do ano ka inísiu tinan oin, no ita sei iha fábrika Mármore. Atu hatete katak progresu ne’ebé ita atinje husi lideransa Ministru Petróleu no Rekursu Minerál halo dentru de tinan rua nia laran”, dirijente ne’e salienta.
Responsavel ne’e akrexenta katak daudaun estudu minerál ba bloku sira kontinua la’o iha fatin oioin ho apoiu husi peritu no empreza husi Austrália, Xina, no Indonézia. Bainhira rezultadu di’ak hotu, Timor-Leste sei iha esperansa foun ba dezenvolvimentu ekonomia nasionál.
Governu espera katak rezultadu husi estudu hirak ne’e bele sai oportunidade foun atu impulsiona dezenvolvimentu ekonomia no kria empregu ba povu Timor-Leste.
Notísia relevante: Xanana lansa atribuisaun lisensa prospesaun no peskiza ba mineiru metáliku iha Lautem
Jornalista: Sergio da Cruz
Editora: Maria Auxiliadora




